| Popis: |
Cilj Glavni cilj ove doktorske disertacije bio je utvrditi odnos između razine tjelesne aktivnosti (TA), adipoznosti te pojavnosti ozljeda i kvalitete obrazaca pokreta u adolescentskoj populaciji. Ovom disertacijom bit će obuhvaćene tri studije sa tri različita cilja (Studija 1, Studija 2 i Studija 3). Studija 1 utvrdit će povezanost između funkcionalnog pokreta (FP) i razine TA. Studija 2 imala je za cilj utvrditi povezanost između adipoznosti i kvalitete obrazaca pokreta kod urbanih adolescenata. U Studiji 3 metodama strojnog učenja (SU) pokušat će se predviditi pojavnost ozlijede putem FMSTM dijagnostičkog alata kod adolescenata u jednogodišnjem razdoblju. Sudionici koji su uključeni u navedene studije bili su dio opsežnije studije, Hrvatska longitudinalna studija tjelesne aktivnosti u adolescenciji (Physical Activity in Adolescence Longitudinal Study - CRO-PALS). Metode Studija 1 U Studiji 1 bila su uključena 725 ispitanika u dobi od 16 do 17 godina. Procjena kvalitete pokreta napravljena je uz pomoć instrumenta FMSTM (Functional Movement screenTM) dok se razina TA procjenila SHAPES upitnikom (School Health Action, Planning and Evaluation System). Iz podataka koji su dobiveni SHAPES upitnikom, izračunata je umjerena TA (UTA) te umjereno do žustra TA (UŽTA). Kao kovariajble, u svim analizama bile su uključene sljedeće varijable: kronološka dob, postotak tjelesne masti i socioekonomski status (SES). Rezultati Studija 1 Nakon što su analize bile podešene za kronološku dob, postotak tjelesne masti i SES, rezultati Studije 1 ukazuju da su UŽTA i UTA bile su značajno i pozitivno povezne sa sveukupim FMS rezultatom kod djevojčica (β=0.011, p=0.001, β=0.005, p=0.006), ali ne i kod dječaka (β=0.004, p=0.158 ; β=0.000, p=0.780). U dodatnim analizama, sudjelovanje u odbojci (β=1.003, p=0.071) i plesu (β=0.972, p=0.043) bilo je pozitivno povezano sa sveukupnim FMS rezultatom, dok je nogomet bio u negativnoj relaciji sa sveukupnim FMS rezultatom (β=-0.569, p=0.118). Zaključak Studija 1 Zaključno, razina TA je pozitivno povezana sa kvalitetom obrazaca pokreta kod djevojčica, dok kod dječaka te relacije nisu bile naznačene. Potencijalno objašnjnje uključuje to da se djevojčice nalaze u kasnijoj fazi sazrijavanja te su više uključene u estetske sportove koji unapređuju kvalitetu obrazaca kretanja. Također, utvrđeno je da vrsta TA moderira povezanost između kvalitete obrazaca pokreta i razine TA kod oba spola. Metode Studija 2 U Studiji 2 sudjelovalo je 652 ispitanika (16-17 god.) te su izmjerene sljedeće varijable: suma četri kožna nabora (S4S), opseg struka, opseg kukova te je izračunat indeks tjelesne mase (ITM). Kvaliteta pokreta (tj. funkcionalni pokret – FM) evaluirana je putem FMSTM dijagnostičkog instrumenta. Veći broj bodova na FMSTM skali ukazivao je na bolju kvalitetu pokreta dok je krajnji rezulat bio sveukupni FMS rezultat s rasponom bodova od 7 do 21. Za obradu podataka koristile su se metode višerazinskog modeliranja. Rezultati Studija 2 Nakon što su analize bile podešene za kronološku dob, UŽTA i SES, kod dječaka je sveukupni FMS rezulat bio negativno povezan sa ITM-om (β=-0.18, p12 pokazala skromnu točnost u populaciji nesportša (AUC: 0.54 ; 95% CI: 0.48–0.59), dok je u nesportskoj populaciji točnost bila veća (AUC: 0.56 ; 95% CI: 0.47–0.63). Među metodama SU, metoda Naȉve Bayes dala je najtočniji prediktivni model u podskupini nesportaša (AUC: 0.58). S druge strane, u podskupini sportaša, logistička regresija pokazala se kao metoda sa najuspješnijom prediktivnim modelom (AUC: 0.62). U obje podskupine, sa prediktorima: spol, dob, ITM, postotak tjelesne masti, UŽTA, broj trenažnih sati tjedno, kvalitetom obrasca pokreta i SES, SU daje točniju predikciju u usporedbi sa predikcijama dobevnim FMSTM dijagnostičkim instrumentom. Zaključak Studija 3 Rezultati Studije 3 ukazuju da su dječaci nesportaši, koji imaju manji postotak masti, skloniji većem riziku za ozljeđivanje. S druge strane, dječaci koji se bave sportom i koji provode više vremena trenirajući imaju najveći rizik za pojavnost ozljede. Zaključno, sveukupni FMS rezultat ne može uspješno predvidjeti pojavnost ozljeđivanja u populaciji sportaša i nesportaša. Stoga ova studija ne preporuča korištenje FMS dijagnostičkog instrumenta u cilju predikcije ozljeda. |
