| Popis: |
Tema je ovoga rada utvrđivanje osnovnih značajka semantičkih odnosa u nazivlju disciplina društvenih znanosti, a u skladu s postavljenom tezom da u nazivlju postoje isti semantički odnosi kao i u općemu jeziku te da između općeg jezika i jezika struke postoji međuzavisnost. U radu se analiziraju nazivi koji potvrđuju različite semantičke pojave (polisemija, sinonimija, antonimija, hiponimija, meronimija, paronimija, homonimija) te se uočava nesustavnost dosadašnje obradbe u općim rječnicima suvremenoga hrvatskoga jezika, ali i u terminološkim rječnicima, zbog nedostatka uspostavljenih kriterija za obradbu naziva ili nesustavnosti u primjeni tih načela. Semantička analiza naziva uključuje potvrdu naziva ekscerpiranih iz terminoloških rječnika u korpusu Hrvatske jezične riznice, odnosno u stručnoj literaturi te posebno u publicističkome funkcionalnom stilu. Posebna je pozornost usmjerena na razliku između terminološke i determinologizirane uporabe naziva i na metaforičke i metonimijske pomake značenja. Na temelju korpusnih potvrda uočavaju se brojni propusti rječničke obradbe naziva u općim i terminološkim rječnicima (izostavljena pojedina česta značenja ili netočno definirana značenja). Nakon provedene analize izvode se zaključci za svaku od analiziranih semantičkih pojava, definira se sustavnost obradbe pojedinih naziva u pregledanim rječnicima, a upućuje se i na pogreške koje su uočene u obradbi naziva u rječnicima. U skladu s time daje se prijedlog obradbe naziva u općem i terminološkom rječniku. Analiza naziva uključuje i utvrđivanje najčešćih postupaka nastajanja naziva, a radu je priložen i popis ekscerpiranih naziva iz odabranih terminoloških rječnika. Provedenim je istraživanjem potvrđena učestalost procesa terminologizacije i determinologizacije u nazivlju društvenih znanstvenih disciplina te metaforizacija kao temeljni način nastanka naziva kod spomenutih procesa. Međuovisnost procesa terminologizacije i determinologizacije ujedno potvrđuje i međuovisnost općeg jezika i jezika struke.Proučavanje jezika struke nije moguće bez općeg jezika kao što opći jezik čine brojni nazivi koji se zbog komunikacijskih potreba determinologiziraju. |
