| Popis: |
Posljednih godina izniman interes znanstvene zajednice i dionika gospodarskog sektora usmjeren je na potencijalno iskorištavanje nusproizvoda prehrambene industrije. Ti nusproizvodi su često vrijedan izvor brojnih sastojaka s pozitivnim učinkom na ljudsko zdravlje. Nusproizvodi vinarstva kao što su komina, peteljkovina i talog čine oko 30 % ukupne količine prerađenog grožđa. Iako se vinarstvo smatra ekološki prihvatljivim procesom, tijekom proizvodnje vina nastaje 1, 3 – 1, 5 kg nusproizvoda po litri proizvedenog vina, od čega oko 75 % otpada na otpadnu vodu. Prema novijim istraživanjima samo u Europi na godišnjoj razni nastaje 14, 5 milijuna tona nusproizvoda tijekom proizvodnje vina. Većina ovih nusproizvoda uglavnom završi na odlagalištima bez ikakvih daljnjih tretmana. Budući da se vinski talog smatra značajnim onečišćivačem tla, njegovo zbrinjavanje predstavlja izniman trošak za vinarije te je u posljednje vrijeme u fokusu brojnih istraživanja njegova optimalna upotreba i valorizacija. Vinski talog čini 2 – 6 % ukupne količine nusproizvoda u proizvodnji vina, a nastaje kao ostatak na dnu vinskih posuda tijekom niza operacija u tehnološkom procesu proizvodnje vina. Sastoji se uglavnom od mikroorganizama (većinom odumrle stanice kvasaca), vinske kiseline, anorganskih tvari i fenolnih spojeva. Dosadašnja praksa iskorištavanja vinskog taloga je u vidu dodataka stočnoj hrani te ekstrakcije etanola i vinske kiseline Ipak, recentna istraživanja ukazuju kako vinski talog, uz odgovarajuću obradu, može biti koristan izvor brojnih visokovrijednih bioaktivnih sastojaka poput fenolnih spojeva i polisaharida stanične stijenke kvasaca (manoproteini i β-glukani). Upravo ovi spojevi imaju potencijalnu primjenu u vinarskoj, prehrambenoj, biotehnološkoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Pored toga, novija istraživanja ukazuju na mogućnost primjene vinskog taloga u proizvodnji bioplina kao i polimera na bioosnovi. |
