| Popis: |
Roditelji djece s teškoćama u razvoju u svojoj se svakodnevici neprestano suočavaju s brojnim izazovima što se posljedično očituje na njihovu dobrobit, ali neposredno i na razvoj njihove djece. Zaposleni roditelji djece izloženi su dodatnom izazovu usklađivanja radne i obiteljske uloge koja je opterećena specifičnim zahtjevima njege djeteta atipične razvojne putanje. U našoj zemlji su istraživanja istaknute tematike relativno zanemarena, stoga je osnovni cilj provedenog kvalitativnog istraživanja bio ostvariti dublji uvid u čimbenike koji olakšavaju i/ili otežavaju usklađenost radnog i obiteljskog te privatnog života, kod zaposlenih roditelja djece s teškoćama u razvoju. Istraživanje je fokusirano na osobne i obiteljske čimbenike koji imaju potencijalno značajnu ulogu u oblikovanju dobrobiti ove skupine roditelja. U istraživanju je sudjelovalo 25 zaposlenih roditelja maloljetne djece s teškoćama u razvoju, od čega 15 majki i 10 očeva, dobi od 30 do 55 godina, s kojima su provedeni dubinski intervjui. Većina sudionika istraživanja zaposlena je na puno radno vrijeme (njih 21), 11 sudionika je zaposleno u javnom, a 14 u privatnom sektoru. Većina sudionika (23) ima jedno dijete s objektivno dijagnosticiranim teškoćama u razvoju (dvoje sudionika ima dvoje djece s teškoćama), pri čemu su u uzorku zastupljene različite vrste teškoće te stupnjevi teškoće prema nalazima tijela vještačenja. Dobiveni podaci analizirani su tematskom analizom, uz pomoć NVivo softvera. Rezultati upućuju na veći broj osobnih i obiteljskih čimbenika koji, temeljem iskustava sudionika ovog istraživanja, olakšavaju i/ili otežavaju usklađivanje radne i obiteljske uloge. Među osobnim čimbenicima prepoznati su: određene adaptivne i maladaptivne karakteristike ličnosti i načini suočavanja, percepcija važnosti obiteljske uloge te percepcija psihološkog značenja posla u odnosu na zahtjevnost usklađivanja uloga, te doživljaj posttraumatskog rasta u odnosu na psihofizičke ishode stresa. Obiteljski čimbenici koji olakšavaju i/ili otežavaju usklađivanje radnog i obiteljskog života uglavnom proizlaze iz percepcije zahtjevnosti roditeljstva djeteta s teškoćama u razvoju te same funkcionalnosti djeteta s teškoćama osobito u vremenskoj perspektivi, zatim (ne)dostupnosti podrške partnera i šire obitelji te (ne)uspješne organizacije obveza unutar obitelji. Nadalje, kao zaseban segment ističe se i zdravlje i samostalnost ostale djece u obitelji u odnosu na specifičnosti odrastanja uz brata/sestru s teškoćama u razvoju. Rezultati provedenog istraživanja mogu poslužiti kao temelj za buduća kvanititativna istraživanja ove tematike, ali i kao okosnica planiranja intervencijskih strategija s ciljem osnaživanja obitelji djece s teškoćama u razvoju u kontekstu uspješnijeg balansiranja između zahtjeva radne i obiteljske uloge |
