| Popis: |
Ovaj rad bavi se istraživanjem fenomena profesionalnog lopova u Hrvatskoj na primjeru slučaja bivšeg osuđenika za imovinski kriminal. Svrha istraživanja je ukazati na sociološku relevantnost fenomena kriminala u suvremenom društvu, prvenstveno ukazivanjem na postojanja profesionalnih lopova u suvremenoj Hrvatskoj i prikazom osobnog iskustva "profesionalizacije" u navedenom kontekstu. Kvalitativnim istraživanjem potvrdili smo postojanje profesije lopova u Hrvatskoj, opisali njezine glavne karakteristike, te ih u konačnici usporedili sa Sutherladovom studijom iz 1937. Metodom životne priče s profesionalnim lopovom, te polustrukturiranim intervjuima sa socijalnim pedagogom, kriminalističkim inspektorom, sociologom i kriminologom, potvrdili smo postojanje lopovske profesije u Hrvatskoj kao vid specijaliziranog zvanja koje služi kao univerzalna priprema za razne situacije, s manjim stupnjem formalnog obrazovanja koje se usvaja u zatvoru ili u kriminalnim krugovima. U radu smo istraživali i suvrmeni društveni kontekst kao važan segment koji uvjetuje kriminalnu kulturu i njezinu normalizaciju u Hrvatskoj. Posljedice procesa tranzicije i privatizacije, najvidljivije u svakodnevnim koruptivnim skandalima u visokim krugovima, formirali su stvarnost u kojoj dominira društvena frustracija i nepovjerenje. U kaotičnoj i nestabilnoj situaciji, šalje se neoptimistična poruka da kriminal ipak može biti isplativo sredstvo postizanja cilja. Sutherlandov koncept profesionalnog lopova može se primijeniti na primjeru iz suvremene Hrvatske. Uz minimalne razlike u lokalnim kontekstima i tipu kriminalne aktivnosti, osnovne postavke profesije lopova uglavnom su jednake. Iz obje studije proizlaze problematični društveni konteksti koji podupiru takve aktivnosti. |
