| Popis: |
Hrvatski, kao i makedonski, pripada skupini manjih jezika koje ne uči velik broj ljudi. Polaznici su uglavnom različitog predznanja, zbog čega se lektori susreću s radom u malim, nehomogenim skupinama. Jedno od mogućih rješenja u ovim situacijama upotreba je edukacijskih softvera u nastavi koji će pomoći polaznicima u učenju jezika metodom konstruktivističke pedagogije, koja dopušta da učenik sam dolazi do znanja na način koji njemu odgovara, i to do onih znanja koja njemu trebaju. Najpopularniji softver za učenje je Moodle, dijelom i zbog svoje karakteristike softvera otvorenoga tipa. Ovaj rad razmatra mogućnosti koje nudi Moodle u učenju drugih i stranih jezika, s posebnim osvrtom na hrvatski i primjenu ovoga softvera preko platforme Merlin u kombiniranoj nastavi na Centru za hrvatske studije u svijetu u Splitu na višoj razini učenja jezika. Učenje jezika zahtijeva usvajanje gramatike, leksika i konverzacijskih vještina. U online nastavi vrlo je važno paziti na ACRS motivacijski model – pozornost, važnost, samopouzdanje i zadovoljstvo, kojim pazimo na potrebe samih polaznika. Rad prati svaki od obrazovnih ciljeva po ovom motivacijskom modelu, navodeći mogućnosti koje Moodle pruža za svaki od njih. U obzir uzima govorenje, pisanje i razumijevanje po modelu CEF-a. Posebna se pozornost posvećuje izmjenjivanju metoda slušanja, gledanja, govorenja, čitanja i pisanja. U skladu s instrukcijskim dizajnom, u radu su prikazani alati kojima se uvode nova poglavlja i lekcije, alati za provjeru znanja i vježbu, alati za međusobnu komunikaciju i kolaboraciju te alati za praćenje rada svakog polaznika – sve na primjeru hrvatskoga kao J2 na višoj razini učenja jezika. Rad daje prikaz primjenjivosti jednog od edukacisjkih softvera u nastavi hrvatskoga kao J2 i zalaže se za upotrebu online komponente u nastavi, što može biti od presudne važnosti za opstanak 'malih' jezika, bilo da je riječ o u potpunosti online nastavi ili pak kombiniranoj nastavi, kao u analizi slučaja. Primjena edukacijskih softvera samo je jedna od mogućnosti poboljšanja stanja u nastavi drugih i stranih jezika manjih skupina naroda koja se suočava s nizom problema, počevši od manjka studenata, preko heterogenih skupina neusklađenih razina znanja do nedostatka udžbenika i priručnika. Edukacijski softver nije zamjena već nužno potreban suplement tradicionalnoj nastavi. |
