| Autor: |
Arambašić, Lidija, Jokić-Begić, Nataša, Lauri Korajlija, Anita, Babić, Mirna, Car, Ivana, Crnković, Matija, Čarapina, Valentina, Fartek, Maja, Jozić, Marija, Jureković, Iva, Kos, Nikolina, Kraljević, Ana, Krašić, Sandro, Krpanec, Eta, Maurović, Boris, Mijalković, Luka, Mikulić, Gabrijela, Oroz, Dora, Rukavina, Tina, Šalinović, Petra |
| Přispěvatelé: |
Šincek, Daniela, Rudolfi, Nelija, Penezić, Zvjezdan |
| Jazyk: |
chorvatština |
| Rok vydání: |
2019 |
| Předmět: |
|
| Popis: |
U Europi svake godine oko 30 % osoba pati zbog psihičkih smetnji te usprkos dostupnoj pomoći, blizu 50% oboljelih od teških psihičkih poremećaja i 75% s blažim psihičkim smetnjama ne dobiva odgovarajuću pomoć. Velik broj ljudi, pogotovo mlađe životne dobi, nakon pojave prvih psihičkih smetnji okreću se internetu kao izvoru podataka. Vrlo često se radi o prvim informacijama o psihičkim poremećajima te se na osnovi njih stvaraju vjerovanja o uzrocima smetnji, njihovom tijeku, načinima pomoći i prognozi. Ova vjerovanja utječu na doživljaj psihičkih stanja, emocionalne reakcije i zdravstvena ponašanja. Iako pretraživanje zdravstvenih informacija na internetu nosi niz prednosti, ono može potaknuti kiberohondriju, odnosno pretjerano ili ponavljano pretraživanje zdravstvenih informacija na internetu potaknuto uznemirenošću i anksioznošću radi zdravlja, a koje samo pojačava takvu uznemirenost i anksioznost. U okviru 29. ljetne škole studenata psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu provedeno je istraživanje u kojem je jedan od ciljeva bio ispitati ulogu pretraživanja interneta radi informacija o psihičkom zdravlju i kiberohondrije u intenzitetu sadašnje psihičke uznemirenosti kod sudionika koji su do sada koristili stručnu psihološku pomoć i onih koji nisu. U istraživanju je sudjelovao 631 punoljetan sudionik (75, 1% žena). Upitniku se pristupalo online, putem poveznice koja je podijeljena na društvenim mrežama. Rezultati su pokazali da je 37% sudionika tijekom života imalo psihičke teškoće radi kojih se javilo po stručnu pomoć. Ovi sudionici češće pretražuju informacije o psihičkom zdravlju, imaju izraženiju kiberohondriju i sadašnju psihičku uznemirenost u odnosu na skupinu koja nije koristila stručnu pomoć. Obrazac poveznosti donekle se razlikuje u dvjema skupinama. U skupini koja je koristila stručnu psihološku pomoć kiberohondrija potpuno posreduje odnosu između učestalosti pretraživanja o psihičkom zdravlju isadašnje uznemirenosti, odnosno ove se osobe vrte u začaranom krugu u kojem je češće pretraživanje interneta povezano s intenzivnijom kiberohondrijom, a time i jače izraženom općom psihičkom uznemirenošću. U skupini koja do sada nije koristila stručnu psihološku pomoć učestalost pretraživanja i kiberohondrija imaju samostalni doprinos u objašnjavanju intenziteta sadašnje psihičke uznemirenosti. Dobiveni rezultati imaju važne praktične i spoznajne implikacije koje će biti diskutirane u okviru simpozija. |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
