| Popis: |
U okviru istraživanja ležišta građevinskih materijala geofizičke metode igraju veliku ulogu, napose u slučaju ležišta sa složenim geološkim odnosima (ležišta karbonata i eruptivnih stijena). S jedne strane rezultati geofizičkih istraživanja omogućuju optimalno usmjeravanje istraživačkog bušenja, te smanjuju potrebne ukupne količine bušenja, čime se postižu znatne uštede. S druge strane geofizičke metode omogućuju povezivanje točkastih bušotinskih podataka i time određivanje trodimenzionalnog geološkog modela podzemlja. Geofizička istraživanja na kamelomima odvijaju se u vrlo teškim uvjetima, kako terenskim tako i uvjetima mjerenja, zbog stvaranja visokih šumova. Na temelju iskustava u brojnim istraživanjima električnu tomografiju treba razmatrati kao temeljnu metodu, a ostale (refrakcijsku seizmiku, elektromagnetne metode, magnetometrijsku metodu i dr.) za rješavanje posebnih zadataka i kao nadopunu. Električna tomografija, zajedno s ostalim geološkim podacima, omogućuje izdvajanje najpovoljnijih zona za širenje kamenoloma, ali isto tako i procjenu potencijalnih lokacija za otvaranje novih kamenoloma. Njene velike mogućnosti prikazane su na odabrana karakterističnim primjerima istraživanja na kamenolomima, koji se nalaze na području Fužinskog Benkovca, Ljubeščice i Zvečaja. Na području kamenoloma andezita u Fužinskom Benkovcu kartirani su kontakti eruptivnog masiva i klastičnih stijena, kakvoća stijenske mase, te je definiran položaj jalovišta u odnosu na rudno tijelo. Na području Ljubeščice istraživanja su izvedena na nekoliko mikrolokacija, a odabrana je Jazvina, gdje su istraživana tijela dijabaza na rubu kamenoloma. Profil električne tomografije pokazao je kako se dijabazi javljaju u nepravilnim i trošnim tijelima. Na području kamenoloma Zvečaj precizno su kartirani kontakti klastita i karbonata te utvrđena navlačna geološka struktura pomoću usporednih profila postavljenih na temelju geološkog kartiranja. |
