| Popis: |
Mentalno zdravlje i dobrobit adolescenata u posljednje vrijeme tema su brojnih istraživanja, jer se problemi vezani za mentalno zdravlje smatraju jednim od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Pojava psihosomatskih tegoba kod djece u završnim razredima srednjih škola prepoznaje se kao čimbenik koji ima negativan utjecaj na daljnji razvoj djeteta, akademski uspjeh i društveni status (1). Vrijeme pandemije bolesti COVID-19 (eng. Coronavirus Disease-2019) donosi promjene, u smislu smanjenja razine kvalitete života i zadovoljstva adolescenata. Promjene načina života koje su nužne i bez presedana rezultirale su razvojem psihosomatskih tegoba koje su u najvećoj mjeri rezultat otežane prilagodbe na „novo normalno“ (2). U fazi adolescencije incidencija psihosomatskih tegoba u posljednjem desetljeću sve je veća, a prema istraživanjima isti se razvijaju pod utjecajem stresnih događaja najčešće povezanih sa obitelji, školom, načinom života i funkcionalnim promjenama. Tjelesni simptomi koji se učestalo javljaju u fazi adolescencije opisuju se kao psihosomatski i somatoformni poremećaji. Klasifikacija psihosomatskih poremećaja kod adolescenata definira se u odnosu na pojavu simptoma vezanih uz određeni organski sustav, dok se somatoformni poremećaji definiraju na temelju specifičnih dijagnostičkih kriterija i karakterističnog seta simptoma (7). Psihosomatski poremećaji, u odnosu na simptomatologiju određenog organskog sustava: Kardiovaskularni Respiratorni Endokrinološki Gastrointestinalni Dermatološki (7) Somatoformni poremećaji u odnosu na simptomatologiju i specifične dijagnostičke kriterije: Somatizacija Nediferencirani somatoformni poremećaj Konverzivni poremećaj Hipohondrija Poremećaj osjeta boli Poremećaj sheme vlastitog tijela Somatoformni poremećaj neodređenog oblika (7) Psihosomatske tegobe najizraženije su u dobi između 17.-e i 18.-e godine života, no simptomi koji se javljaju, s obzirom na nedefiniranost, najčešće zahtijevaju dijagnostičku obradu s ciljem isključenja organskog uzroka, psihijatrijskih poremećaja i utjecaja opijata (8). Simptomi karakteristični za psihosomatske poremećaje najčešće su nejasne i nedefinirane tjelesne tegobe koje mogu utjecati na svakodnevni život adolescenta (9). Bez obzira što simptomi nastaju bez definiranog organskog uzroka, imaju negativan utjecaj na zdravlje i funkcioniranje što rezultira smanjenjem kvalitete života pojedinca. Psihosomatske tegobe mogu se smatrati posljedicom emocionalnog i psihološkog stresa, a predstavljaju najočitiji prikaz razine mentalnog zdravlja adolescenta (8). Čimbenici koji utječu na razvoj psihosomatskih tegoba kod adolescenata: rizična ponašanja poput pušenja i konzumacije alkohola loša percepcija zdravlja nedovoljna tjelesna aktivnost prekomjerna tjelesna težina smanjeno samopoštovanje i loša slika o vlastitom tijelu pretjerana i problematična upotreba interneta psihosocijalni stres (12) Psihosomatske tegobe koje se najčešće javljaju kod adolescenata su: glavobolja, probavne tegobe (opstipacija/dijareja), abdominalni bolovi, mučnina i povraćanje, umor, nesvjestica, nesanica, vrtoglavica i osjećaj nervoze (9). U adolescentskoj dobi, učestalost zdravstvenih tegoba poput glavobolje, bolova u ramenima, vratu i leđima je povećana što se pripisuje sjedilačkom načinu života, pretjeranoj upotrebi tehnologije. Način života iznimno je važan u prevenciji, stoga se situacije koje negativno utječu na isti, smatraju čimbenicima uzroka psihosomatskih tegoba (12). Utjecaj pandemije na mentalno zdravlje Jednom od najvećih biopsihosocijalnih kriza smatra se pandemija. Gledano iz određenog aspekta, pandemija bolesti COVID-19 može se smatrati neplaniranim psihološkim eksperimentom na velikom uzorku, u prirodnim uvjetima, s vidljivim rezultatima za vrijeme trajanja krize. Utjecaj pandemije vidljiv je u svim aspektima života čovjeka, no isti je individualan, a ovisi o osobnom shvaćanju i percepciji promjena koje ista donosi. Ponašanje čovjeka je jedno od najvažnijih oružja u borbi protiv pandemije i posljedica koje ista ostavlja na mentalno zdravlje. Psihosocijalne poteškoće i promjene u ponašanju za vrijeme pandemije rezultat su reakcija pojedinca na nužnost provođenja epidemioloških mjera poput pojačane osobne higijene, fizičkog distanciranja, karantene, izolacije, online nastave… Osim navedenog, na mentalno zdravlje negativno utječe neizvjesnost, nepredvidljivost i nedostatak kontrole nad širenjem infekcije jer rezultira razvojem nesigurnosti, nepovjerenja, depresije i anksioznosti. Promjene u svakodnevnom životu tijekom pandemije utjecale su na obiteljske, radne i društvene odnose, kulturni život i obrazovanje (29). Rizične skupine za razvoj jakih reakcija na stres i psihosomatskih tegoba: osobe starije životne dobi i s komorbiditetima djeca, adolescenti osobe u ulozi njegovatelja članova obitelji i bližnjih zdravstveni djelatnici, djelatnici u sustavu socijalne skrbi osobe s postojećim teškoćama mentalnog zdravlje ovisnici osobe koje su tijekom pandemije izgubile izvor financijskih sredstava osobe sa invaliditetom osobe koje žive u izoliranim područjima (31) Preporuke za očuvanje mentalnog zdravlja: Ograničavanje izvora stresa (mediji, neprovjerene informacije) Održavanje socijalnog kontakta (u skladu s preporukama) Zadržavanje rutine (prehrana, odmor, spavanje) Usmjeravanje na prednosti izolacije (virtualne aktivnosti, tjelovježba) Prihvaćanje stručne pomoći (psiholog, psihijatar) (31) Čimbenici zaštite mentalnog zdravlja mladih tijekom pandemije: razina obiteljske i socijalne podrške održavanje tjelesne aktivnosti informiranost o pandemiji održavanje navika i zdravog životnog stila komunikacija percepcija samoučinkovitosti prihvaćanje anksioznosti dostupna psihološka pomoć (35) Cilj istraživanja bio je ispitati pojavu psihosomatskih tegoba kod djece u završnim razredima srednje škole uslijed pandemije Covid- 19. Specifični ciljevi istraživanja bili su ispitati učestalost (pojavu) psihosomatskih tegoba prema spolu, dobi, samoprocjeni zdravlja. U istraživanju je sudjelovalo 106 punoljetnih učenika završnih razreda srednje škole. Istraživanje je anonimno, provedeno u lipnju 2021. godine. Svi ispitanici dobrovoljno su sudjelovali u ispunjavanju upitnika, uz prethodno potpisanu suglasnost o pristanku na istraživanje. Metode: Upitnik je kreiran za ovo istraživanje. Anketa je provedena u uživo, za popunjavanje upitnika je bilo potrebno oko 15 minuta, te je od svakoga ispitanika zatraženo da na početku istraživanja daju svoj pristanak za istraživanje, no kako u svakome trenutku mogu odustati od istraživanja ako žele. Nakon popunjavanja ankete pristanak je odvojen i odlagan posebno od ankete te je na taj način jamčena anonimnost. Upitnik se sastojao od četiri dijela: 1. Prvi dio upitnika se odnosi na demografske podatke ispitanika: spol, dob, školu koju pohađaju, planiranje upisivanja fakulteta i pitanja vezana za pripremu za maturu. 2. Drugi dio upitnika odnosi se na učestalost psihosomatskih tegoba. Upitnik se sastoji od 35 čestica. u kojemu su ispitanici trebali zaokružiti stupanj svoga slaganja na Likertovoj skali od 1 koje je značilo nikada do 4 koje je značilo gotovo svaki dan. Ukupan rezultat učestalosti psihosomatskih simptoma suma je svih odgovora podljestvice. 3. Treći dio upitnika odnosi se na to koliko psihosomatske tegobe ometaju ispitanike u svakodnevnom životu. Upitnik se sastoji od 35 čestica. u kojemu su ispitanici trebali zaokružiti stupanj svoga slaganja na Likertovoj skali od 1 koje je značilo nimalo do 3 koje je značilo jako. Ukupan rezultat ometanja svakodnevnog života od strane psihosomatskih tegoba suma je svih odgovora podljestvice. 4. Četvrti dio upitnika se odnosio na pitanja o bolovanju od kroničnih bolesti, od koje bolesti boluju, da li imali bolove protekla tri mjeseca, lokaciju bolova, konzumaciju lijekova za kronične bolesti, konzumaciju lijekova za bol. Statističke metode U ovom su istraživanju korišteni postupci obrade podataka sukladno postavljenim problemima. Mann Whitney test je korišten za ispitivanje razlika rezultata između dvije nezavisne grupe ispitanika, a Kruskal Wallis test za provjeru razlika u rezultatima među više skupina ispitanika. Kolmogorov Smirnov test korišten je za testiranje normalnosti razdiobe. Kao razinu statističke značajnosti uzeta je vrijednost p< ; 0, 05. Za obradu je korišten statistički paket IBM SPSS 25, proizvedeno u Chicago, SAD, 2017. godine. U istraživanju provedenom u svrhu izrade ovog diplomskog rada sudjelovalo je ukupno 106 ispitanika koji su bili učenici završnih razreda srednje škole. Svi su ispitanici bili punoljetni, prije ispunjavanja ankete potpisali su pisani pristanak. Istraživanje je provedeno potpuno anonimno, u lipnju 2021. godine. Od ukupnog broja ispitanika, 76, 4 % (N=81) je ženskog spola, 21, 7 % (N=23) muškog, dok ih se 1, 9 % (N=2) nije izjasnilo. Najveći broj ispitanika, 57, 5 % (N=61) u dobi je od 18 godina, 35, 8 % (N=38) u dobi od 19 godina, 4, 7 % (N=5) u dobi od 20 godina, a 1, 9 % (N=2) nije se izjasnilo o starosnoj dobi. Prema rezultatima, 52, 8 % (N=56) ispitanih pohađa ekonomsku školu, 83 % (N=88) navodi da planiraju daljnji nastavak školovanja na fakultetu, a 55, 7% (N=59) pohađa pripreme za maturu. Na pitanje vezano za pripreme za maturu, najveći broj ispitanika, 45, 3 % (N=48) se nije izjasnio o načinu pohađanja, 34 % (N=36) navodi da se odlučilo za pripreme za maturu preko weba, a 20, 8 % (N=22) uživo. Organizacija priprema za maturu prema rezultatima istraživanja karakterizira se nedovoljnim brojem sati, što potvrđuje 60, 4 % (N=64) ispitanika, a isto tako njih 72, 6 % (N=77) smatra da će smanjeni broj sati i online nastava bitno utjecati na uspjeh prilikom polaganja mature. U dijelu upitnika koji se odnosi na samoprocjenu zdravlja ispitanika i postojanje određenih bolesti, 50 % (N=53) ispitanika navodi da je vrlo dobrog zdravlja, nasuprot 0, 9 % (N=1) koji navode loše zdravstveno stanje. U ukupnom uzorku, 67, 9 % (N=72) ispitanika navodi da ne boluje od kroničnih bolesti, a od ispitanika koji imaju određene bolesti, njih 9, 4 % (N=10) ih navodi alergije. Terapijsko liječenje prisutno je kod 15, 1 % (N=16) ispitanika, a lijek koji se najčešće koristi je Rinolan, odnosno koristi ga 4, 7 % (N=5) ispitanika. Lijekove ne koristi 80, 2 % (N=85) ispitanika. Prema distribuciji odgovora vezanih za postojeće neugodne bolove u proteka tri mjeseca, 37, 7 % (N=40) ispitanika navodi da nije imao bolove, dok 62, 3 % (N=66) navodi neke od tegoba. Prema učestalosti najčešće se javlja glavobolja, kod 14, 2 % (N=15) ispitanika, a 6, 6 % (N=7) ispitanika navodi bolove u abdomenu uz glavobolju. Menstrualni bolovi odnose se na ženski dio ispitanika, a navodi ih 6, 6 % (N=7) ispitanica. Nadalje, 5, 7 % (N=6) ispitanika navodi bol u leđima uz glavobolju te bol u abdomenu, 3, 8 % (N=4) mučninu, a 2, 8 % (N=3) bol u leđima uz glavobolju i grčeve. Od ukupnog broja ispitanih, 71, 7 % (N=76) ispitanika je odgovorilo na pitanja vezana za intenzitet boli koju su osjetili unazad tri mjeseca, a vidljivo je da ih najviše, njih 34, 9 % (N=37) osjeća umjerenu, a 25, 5 % (N=27) jaku bol. Svi ispitanici su dali odgovor na pitanje o korištenju lijekova za bolove te je vidljivo da 51, 9 % (N=55) ispitanika ne uzima lijekove, dok ih 45, 3 % (N=48) koristi neke od lijekova za ublažavanje boli. Najčešće korišten lijek protiv bolova je Ibuprofen, a koristi ga 28, 3 % (N=30) ispitanika. Od 55 % (N=61) ispitanika koji su odgovori na pitanje o učestalosti uzimanja lijekova z bolove, 24, 4 % (N=26) ispitanika koristi lijekove 1 – 2 puta mjesečno, a 0, 9 % (N=1) ispitanika svakodnevno. Ispitivanjem učestalosti psihosomatskih tegoba, prema rezultatima uočene su statističke značajnosti u odnosu na spol (P=0, 003) na način da ispitanici ženskog spola imaju značajno veću učestalost psihosomatskih tegoba u odnosu na ispitanike muškog spola. Također, uočene su značajne razlike i u odnosu na samoprocjenu zdravlja ispitanika (P< ; 0, 001) na način da ispitanici koji procjenjuju svoje zdravlje kao izvrsno imaju manju učestalost psihosomatskih tegoba u odnosu na ispitanike koji ga procjenjuju kao vrlo dobro (P=0, 01) i osrednje (P< ; 0, 001). Učestalost psihosomatskih tegoba u korelaciji je sa dobi i samoprocjenom zdravlja, na način da ispitanici što su stariji i što procjenjuju svoje zdravlje lošijim i učestalost tegoba je veća. U odnosu na varijable vezane za školovanje nisu uočene statistički značajne razlike. Ispitivanjem učestalosti psihosomatskih tegoba kod ispitanika podijeljenih po tome da li su koristiti lijekove za bolove protekla tri mjeseca, uočene su statistički značajne razlike na način da značajno veću učestalost psihosomatskih tegoba imaju ispitanici koji su konzumirali tablete za bolove protekla tri mjeseca naspram ispitanika koji ih ne konzumiraju (P=0, 01). Značajna razlika postoji i prema procjeni boli protekla tri mjeseca (P< ; 0, 001), utvrđeno je kako značajno veću učestalost psihosomatskih tegoba imaju ispitanici koji imaju umjerene bolove protekla tri mjeseca naspram ispitanika koji ih nemaju (P< ; 0, 001) i koji imaju blage bolove (P=0, 002). Značajna razlika postoji i prema tome koliko često konzumiraju lijekove za bolove (P=0, 001), utvrđeno je kako značajno manju učestalost psihosomatskih tegoba imaju ispitanici koji lijekove za bolove konzumiraju 1 – 2 puta mjesečno naspram ispitanika koji ih konzumiraju nekoliko puta mjesečno (P=0, 002) i ispitanika koji ih konzumiraju nekoliko puta tjedno (P=0, 02). Značajne razlike uočene su u ometanju svakodnevnog života od strane psihosomatskih tegoba u odnosu na spol i to na način da značajno veće ometanje imaju ispitanici ženskog spola naspram ispitanika muškog spola (P=0, 002). Također, značajne razlike uočavaju se i u odnosu na samoprocjenu zdravlja (P=0, 002), na način da ispitanici koji svoje zdravlje procjenjuju kao izvrsno imaju manje ometanje od strane psihosomatskih tegoba u svakodnevnom životu naspram ispitanika koji da procjenjuju kao osrednje (P=0, 005). Nadalje, uočene su značajne razlike u ispitivanju ometanja svakodnevnog života od strane psihosomatskih tegoba kod ispitanika prema tome da li smatraju da im je organiziran dovoljan broj sati pripreme za maturu, na način da značajno veće ometanje imaju ispitanici koji smatraju da im nije dovoljan broj sati organiziran naspram ispitanika koji smatraju da ime je organizirana dovoljan broj sati (P=0, 01). Značajne razlike u ometanju svakodnevnog života od strane psihosomatskih tegoba uočeno je i kod ispitanika podijeljenih po tome da li su koristiti lijekove za bolove protekla tri mjeseca, na način da značajno veće ometanje imaju ispitanici koji su konzumirali tablete za bolove protekla tri mjeseca naspram ispitanika koji ih ne konzumiraju (P=0, 006). Značajna razlika postoji i prema procjeni boli protekla tri mjeseca (P< ; 0, 001), utvrđeno je kako značajno veće ometanje imaju ispitanici koji imaju umjerene bolove protekla tri mjeseca naspram ispitanika koji ih nemaju (P< ; 0, 001) i koji imaju blage bolove (P=0, 03). Značajna razlika postoji i prema tome koliko često konzumiraju lijekove za bolove (P< ; 0, 001), utvrđeno je kako značajno manje ometanje od strane psihosomatskih tegoba imaju ispitanici koji lijekove za bolove konzumiraju 1 – 2 puta mjesečno naspram ispitanika koji ih konzumiraju nekoliko puta mjesečno (P=0, 002). Pretraživanjem literature uočeno je niz istraživanja vezanih za kliničke aspekte bolesti COVID-19 i utjecaj bolesti na mentalno zdravlje. S obzirom da je anketni upitnik kreiran u svrhu ovog istraživanja, rezultati će biti uspoređeni sa relevantnim komponentama istraživanja koja se odnose na istraživanja vezana za psihosomatske tegobe, utjecaj pandemije na djecu u školskom sustavu i na starosnu dob, odnosno na vrijeme adolescencije. Istraživanje provedeno u Češkoj prikupljanjem podataka putem online ankete obuhvatilo je 1431 ispitanike u dobi od 18 do 97 godina, prosječna dob 48 godina. Istraživanje je usmjereno na ispitivanje povećanja incidencije psihosomatskih tegoba za vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Rezultati istraživanja pokazali su povećanu pojavnost glavobolje (17, 3 %) i vrtoglavice (3, 2 %). Uočena je povećana učestalost pojave glavobolje i abdominalne boli kod ispitanika u odnosu na obrazovanje, na način da je učestalost veća kod ispitanika sa srednjom školom ili fakultetom u odnosu na one sa završenom osnovnom školom (P< ; 0, 1) (37). U Republici Hrvatskoj provedeno je istraživanje na uzorku od 4.492 učenika srednjih škola na području Primorsko-goranske županije i Istre. Istraživanje se odnosilo na ispitivanje razine stresa nastalog pod utjecajem online modela nastave. Uočeno je da online model nastave predstavlja značajan izvor stresa za ženski dio ispitanika (69, 7 %), dok muški ispitanici većinom navode preopterećenost nastavnim sadržajem (59, 3 %) (38). Istraživanjem provedeno na uzorku od 883 učenika srednjih škola na području Kine (pokrajina Gansu), uočava se da studenti završnih razreda srednjih škola navode da je pandemija COVID-19 utjecala negativno na pripreme za prijemne ispite na fakultetima. Od ukupnog broja ispitanika, 74, 2% je reklo da je izbijanje COVID-19 negativno utjecalo na njihovu pripremu za prijemni ispit na fakultetu, a 68% učenika smatra da je ta epidemija povećala psihološki pritisak za njihovu pripremu za prijemni ispit (39). U Kini (pokrajina Sichuan) u veljači i ožujku provedeno je istraživanje somatskih simptoma i zabrinutosti povezanih sa pandemijom bolesti COVID-19 na populaciji studenata i osnovnoškolaca. U ispitivanju je sudjelovalo 399 ispitanika, a provedeno je korištenjem Somatske skale samoprocjene (SSS) i upitnika kreiranog u svrhu istraživanja. Značajne razlike su uočene u učestalosti somatskih tegoba kod ispitanika srednjih škola (34, 85 %) u odnosu na ispitanike koji su pohađali osnovnu školu (2, 39 %). Također, u cjelokupnom uzorku ispitanika uočena je pozitivna povezanost pojave somatskih simptoma i zabrinutosti, odnosno somatski simptomi bili su vjerojatniji kod studenata koji su izrazili veću zabrinutost za život, zdravlje i djelotvornost epidemioloških mjera (40). U međunarodnom istraživanju, provedenom u razdoblju od 26.5. do 10.6.2020. godine, u kojem je sudjelovalo 1040 djece i adolescenata uočena je povećana učestalost pojave psihosomatskih tegoba za vrijeme trajanja pandemije bolesti COVID-19. Rezultati istraživanja uspoređena su sa rezultatima reprezentativnih longitudinalnih studija prije pandemije. Uočeno je povećanje učestalosti glavobolje i bolova u abdomenu, na način da je 40 % ispitanika navelo da osjeća glavobolju za vrijeme pandemije, naspram 28 % ispitanika koji su istu osjećali prije pandemije. Bolove u abdomenu tijekom pandemije osjeća 31 % ispitanika, naspram 21 % prije pandemije (41). U usporedbi istraživanja, povećana učestalost glavobolje i somatskih za vrijeme trajanja pandemije bolesti COVID-19, vidljiva je iz rezultata međunarodnog istraživanja (41) kao i na području Češke (37) i Kine (40). Povećana razina stresa zbog online modela nastave vidljiva je iz rezultata istraživanja provedenih u Hrvatskoj (38) i Kini (39). S obzirom da je razvoj psihosomatskih tegoba izravno povezan sa stresom, istraživanjem se može zaključiti da pandemija bolesti COVID-19, fizičko distanciranje i online model nastave imaju utjecaj na povećanje učestalosti psihosomatskih tegoba. Važno je pravovremeno prepoznavanje psihosomatskih tegoba kao takvih i u skladu s istim omogućiti pružanje potpore s obzirom na visok rizik od dugoročnih posljedica na mentalno zdravlje ne samo pojedinca već cjelokupne populacije. LITERATURA 1. Potrebny T, Wiium N, Lundegård MM-I. Temporal trends in adolescents’ self- reported psychosomatic health complaints from 1980-2016: A systematic review and meta-analysis. PLoS ONE 20187 ; 12(11):e0188374. 2. Ravens-Sieberer U, Kaman A, Erhart M, Devine J, Schlack R, Otto C. Impact of the COVID-19 pandemic on quality of life and mental health in children and adolescents in Germany. Eur. Child Adolesc. Psychiatry. 2021 ; 30(8):33492480. 3. Arnett JJ. The Oxford handbook of emerging adulthood. New York (USA):Oxford University Press ; 2016. 4. Orben A, Tomova V, Blakemore S-J. The effects of social deprivation on adolescent development and mental health. The Lancet. 2020 ; 4(8):634-40. 5. Graovac M. Adolescent u obitelji. Medicina fluminensis 2010 ; 46(3):261-6. 6. Zdravstvena skrb u adolescenciji. MSD priručnik dijagnostike i terapije. Split: Placebo d.o.o. ; 2014. Dostupno na: http://www.msd- prirucnici.placebo.hr/msd- prirucnik/pedijatrija/zdravstvena-skrb-u- adolescenciji Datum pristupa: 18.8.2021. 7. Vulić-Prtorić A, Jović M, Coha R, Grubić M, Lopižić J, Padelin P. Anksiozna osjetljivost i psihosomatski simptomi u djece i adolescenata. Klinička psihologija. 2008 ; 1(1-2):7-25. 8. Fuentes Chacón RM, Simón Saiz MJ, Garrido Abejar M, Serrano Parra MD, Larrañaga Rubio ME, Yubero Jiménez S. [Psychosomatic symptoms as an expression of the deterioration of the health-related quality of life in adolescents]. Aten Primaria. 2018 ; 50(8):493-9. 9. Simonsson B, Nilsson KW, Leppert J, Diwan VK. Psychosomatic complaints and sense of coherence among adolescents in a county in Sweden: a cross-sectional school survey. BioPsychoSocial Medicine. 2008 ; 2(4):1751- 0759 10. Atlaga M. Psihosomatski simptomi kod djece i roditelja. [Završni rad] Zadar (Hrvatska): Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju ; 2019. 11. Cao H, Sun Y, Wan Y, Hao J, Tao F. Problematic Internet use in Chinese adolescents and its relation to psychosomatic symptoms and life satisfaction. BMC. 2011 ; 11(802):1471-2458. 12. Baceviciene M, Jankauskiene R, Emeljanovas A. Self-perception of physical activity and fitness is related to lower psychosomatic health symptoms in adolescents with unhealthy lifestyles. BMC. 2019 ; 19(980):1471-2458. 13. Kuhar M, Fatović-Ferenčić S. Pobjede i porazi: borbe s pandemijama virusnih bolesti tijekom posljednjih stotinu godina. Liječ Vjesn. 2020 ; 142:107-13. 14. Wong DKC, Gendeh HS, Thong HK, Lum SG, Genedh BS, Saim A, i sur. A review of smell and taste dysfunction in COVID-19 patients. Med J Malaysia. 2020 ; 75(5):574-81. 15. Carvalho T, Krammer F, Iwasaki A. The first 12 months of COVID-19: a timeline of immunological insights. Nat Rev Immunol. 2021 ; 21:245–56. 16. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. SAMOIZOLACIJA – tko sve treba biti u njoj i pravila koja trebaju poštovati ukućani osobe koja je u izolaciji ; 2021. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne- bolesti/izolacija-tko-sve-treba-biti- u-njoj-i-pravila-koja-trebaju-postovati-ukucani- osobe-koja-je-izolaciji/ (Datum pristupa: 20.8.2021.) 17. Gostin LO, Hodge JG. US Emergency Legal Responses to Novel Coronavirus. Balancing Public Health and Civil Liberties. JAMA. 2020 ; 323(12):1131-2. 18. Kolifarhood G, Aghaali M, Saadati HM, Taherpour N, Izadi N, Nazari SSH. Epidemiological and Clinical Aspects of COVID-19 ; a Narrative Review. Arch AcadEmerg Med. 2020 ; 8(1):e41. 19. Lai CC, Tzu-Ping Shih TP, Ko WC, Tang HJ, Hsueh PR. Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-CoV-2) and coronavirus disease-2019 (COVID-19): The epidemic and the challenges. International Journal of Antimicrobial Agents. 2020 ; 55(3):105924. 20. Wu C, Chen X, Cai Y. Risk Factors Associated With Acute Respiratory Distress Syndrome and Death in Patients With Coronavirus Disease 2019 Pneumonia in Wuhan, China. JAMA Intern Med. 2020 ; 180(7):934-43. 21. Li Z, Yi Y, Luo X, Xiong N, Liu Y, Li S, i sur. Development and clinical application of a rapid IgM-IgG combined antibody test for SARS-CoV-2 infection diagnosis. J Med Virol. 2020 ; 92(9):1518-24. 22. Wang D, Hu B, Hu C. Clinical Characteristics of 138 Hospitalized Patients With 2019 Novel Coronavirus–Infected Pneumonia in Wuhan, China. JAMA. 2020 ; 323(11):1061-9. 23. World Health Organization. Laboratory testing for coronavirus disease (COVID-19) in suspected human cases: Internim guidance. Geneva (Switzerland): World Health Organization ; 2020. 24. Huang C, Wang Y, Li X, Ren L, Zhao J, Hu Y, i sur. Clinical features of patients infected with 2019 novel coronavirus in Wuhan, China. The Lancet. 2020 ; 395(10223):497-506. 25. Terkeš V, Morović M, Birkić N, Karuc E, Perić Belišić M, Tolić A. COVID-19: naša prva terapijska iskustva. 2020 ; 74(2):129-34. 26. Priručnik za prevenciju i liječenje COVID-19. Zagreb: KBC Zagreb ; 2020. 27. Peršec J, Šribar A. COVID-19 i mehanička ventilacija. Medicus. 2020 ; 29(2):161-6. 28. Milovanović DR, Janković SM, Ružić Zečević D, Folić M, Rosić N, Jovanović D, i sur. Lečenje koronavirusne bolesti (COVID-19). Med Čas (Krag). 2020 ; 54(1):18-22. 29. Vulić-Prtorić A. PSIHOVID-20: Uvid u psihologijska istraživanja u vrijeme pandemije COVID-19. Druš. Istraž. 2021 ; 30(2):447- 57. 30. Brečić P, Jendričko T, Vidović D, Makarić P, Ćurković M, Ćelić I. Utjecaj pandemije COVID-19 na pacijente s anksioznim i depresivnim poremećajima. Medicus. 2020 ; 29(2):237-42 31. Utjecaj COVID-19 pandemije na mentalno zdravlje. Dostupno na: https://eadu.kbd.hr/wp- content/uploads/2020/11/Utjecaj-Covid-10- pandemije-na- mentalno-zdravlje.pdf (Datum pristupa: 22.8.2021.) 32. Antčević V. Učinci pandemija na mentalno zdravlje. Druš. Istraž. 2021 ; 30(2):423-43. 33. Jiao WY, Wang LN, Liu J, Fang SF, Jiao Y, Wang LN, i sur. Behavioral and Emotional Disorders in Children during the COVID- 19 Epidemic. J Pediatr. 2020 ; 221:264-6. 34. Magson NR, Freeman JYA, Rapee RM, Richardson CE, Oar EL, Fardouly J. Risk and Protective Factors for Prospective Changes in Adolescent Mental Health during the COVID-19 Pandemic. Journal of Youth and Adolescence. 2021 ; 50:44-57. 35. Petzold MB, Bendau A, Plag J, Pyrkosch L, Maricic LM, Betzler F, i sur. Risk, resilience, psychological distress, and anxiety at the beginning of the COVID-19 pandemic in Germany. Brain Behav. 2020 ; 10:e01745. 36. Marušić M. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4.izd. Zagreb: Medicinska naklada ; 2008. 37. Zidkova R, Malinakova K, Dijk JP, Tavel P. The Coronavirus Pandemic and the Occurrence of Psychosomatic Symptoms: Are They Related? Int. J. Environ. Res. Public Health 2021 ; 18(7):3570 38. Buško V, Bezinović P. Experiences With Online Teaching and Psychological Adjustment of High-School Students at the Onset of the COVID-19 Pandemic in 9. LITERATURA 41 Croatia. Front Psychol. 2021 ; 12:647991. 39. Ma Z-R, Ma W-H, Idris S, Pan Q-W, Baloch Z. COVID-19 impact on high school student’s education and mental health: A cohort survey in China. World J Psychiatry. 2021 ; 11(6):232–41. 40. Liu S, Liu Y, Liu Y. Somatic symptoms and concern regarding COVID-19 among Chinese college and primary school students: A cross-sectional survey. Psychiatry Research. 2020 ; 289:113070. 41. Ravens-Sieberer U, Kaman A, Otto C, Adedeji A, Devine J, Erhart M, i sur. Mental Health and Quality of Life in Children and Adolescents During the COVID-19 Pandemic—Results of the Copsy Study. Dtsch Arztebl Int. 2020 ; 117(48):828–9. |
