| Popis: |
SAŽETAK Proces globalizacije, koji se odvija u svijetu, nameće potrebu da se pod utjecajem razvitka svjetskoga gospodarstva i društva, uklanjaju trgovinske barijere, te jačaju međunarodne, svjetske konkurencije, tehnologije, povećavaju se pojedina tržišta na mnogo široj razini od nacionalnih. Zadaća logističkih sustava je omogućiti kompanijama kombiniranje domaćih i međunarodnih resursa na način koji će omogućiti efikasnu i efektivnu realizaciju njihovih poslovnih rezultata unutar globalnog prometnoga, logističkog i gospodarskog sustava. Tako ustrojeni logistički sustavi povećavaju značaj zračnog prometa kako u nacionalnim tako i u međunarodnim okvirima. Tijekom posljednjega desetljeća 20. stoljeća brojni aspekti primjene logistike dobili su na značaju dajući logističkim sustavima specifičnu težinu. Jedan od aspekata koji dobiva na važnosti jeste da se logistika ne bavi samo problematikom nacionalnih i međunarodnih logističkih sustava, već sve više i problematikom globalizacije i globalnih logističkih sustava. Logističke odluke sve se više temelje na kvantitativnom pristupu. Logistika se izučava i kao aktivnost i kao znanost. Intelektualni kapital, informacijske i komunikacijske tehnologije čine temelj logističkih lanaca i na njima utemeljenih logističkih mreža, zbog toga se sve više govori o virtualnoj logističkoj mreži (business web), ili b-web. Pored Interneta koji služi kao infrastruktura virtualne logističke mreže, sastavnim dijelom infrastrukture virtualne logističke mreže treba promatrati i logističke operatore bez kojih uspostavljanje takvih mreža ne bi imalo smisla, niti bi one mogle funkcionirati na primjeren način. Porast intelektualnog kapitala, informatizacija globalnih logističkih lanaca i nastanak globalnih logističkih operatora dovest će u 21. stoljeću do razvijanja veće partnerske suradnje, ali i do smanjivanja broja aktivnih sudionika u logističkim lancima. Danas je trend u zračnom prometu udruživanje i suradnja zračnih kompanija, uvođenje u putnički zračni promet velikih luksuznih aviona, prebacivanje kratko linijskog putničkog prometa na brze željeznice ili autoputove, intenzivan razvoj prijevoza brzih pošiljki za prijevoz posebnih proizvoda, zrakoplovi postaju putujuća skladišta u globalnoj raspodjeli dobara i proizvodnje. Sa svi ovih aspekata u ovoj disertaciji analiziraju se mogućnosti i perspektive zračnog prometa u Republici Hrvatskoj. U disertaciji istražene su karakteristike i specifičnosti zračnog prometa s osvrtom na logistiku u zračnom prometu. Pokazano je kako operacijska istraživanja nude za rješavanje problema racionalizacije mreže logističkih centara u zračnom prometu sljedeće metode: minimalnog stabla (minimal spanning tree technique), maksimalnog toka (maximal flow technique) i najkraćeg puta (shortest route tichnique). Načinjen je matematički model ekspres pošte s više lokalnih centara i jednim glavnim distribucijskim centrom, što odgovara prijedlogu da Zagrebačka zračna luka postane glavni regionalni distribucijski centar s nizom lokalnih centara. Modificiran je klasični matematički model transporta uvođenjem novih ograničenja. Analiziran je stupanj razvijenosti mreže logističkih centara zračnog prometa Republike Hrvatske. Razrađen je višekriterijski model racionalizacije mreže logističkih centara u zračnom prometu Republike Hrvatske. Definirani su kriteriji: povećanje robnog prometa, povećanje usluga koje pružaju zračne luke RH, konkurentnost na srednjim i dugim linijama, podizanje razine informatizacije prometnih procesa i poslovanja, podizanje razine si°urnosti i zaštite u zračnom prometu RH, značajnije uključivanje u ekspres poštu. Načinjena je anketa u kojoj su na temelju postavljenog cilja i definiranih kriterija navedene alternative: prva alternativa- postavljanje glavnog distribucijskog centra u Zagrebu s težnjom da postane regionalni centar, druga alternativa- glavni distribucijski centar u Zagrebu i dva lokalna distribucijska centra, treća- podizanje razine infrastrukture i suprastrukture, četvrta- povećanje kapaciteta, peta- uvođenje novih informatičkih tehnologija, šesta - podizanje razine tehnike i organizacije sigurnosti i zaštite, sedma- povećanje razine stručnosti osoblja zračnog prometa RH, osma alternativa- dovođenje ekoloških mjera u prihvatljive granice. Obavljeno je anketiranje kompetentnih stručnjaka zračnog prometa koji su Saaty-evom skalom ocjenjivali omjere važnosti kriterija i alternativa. Metodom najmanjeg koeficijenta konzistencije odabrana je anketa koja najbolje reprezentira odgovore iz skupa prikupljenih anketa. Nakon obrade podataka dobiveni su ukupni prioriteti alternativa. Za ostvarenje cilja racionalizacije mreže logističkih centara u zračnom prometu Republike Hrvatske najveći prioritet ima peta alternativa- uvođenje novih informatičkih tehnologija 0, 225, zatim druga-glavni distribucijski centar u Zagrebu i dva lokalna distribucijska centra 0, 151. Znanstveni doprinos: Kvantitativna formulacija problema racionalizacije mreže logističkih centara u zračnom prometu Republike Hrvatske. Matematički pristup racionalnom izboru alternativa za postavljeni cilj i kriterije. Obavljeno samostalno istraživanje i prikupljanje podataka za primjenu analitičko hijerarhijskih metoda u procesu odlučivanja racionalizacije logističkih lanaca u zračnom prometu. Definirana je mreža logističkih centara u okviru koje se uz pomoć operacijskih istraživanja mogu rješavati pojedini problemi planiranja i racionalizacije logističkih sustava. Razrađeni originalni algoritmi za rješavanje niza pojedinačnih problema optimalizacije na logističkoj mreži zračnog prometa. |
