| Popis: |
Planiranje gospodarenja i neposredno gospodarenje šumskim resursima u Hrvatskoj odvija se po metodama normala stoga optimalni modeli razvoja sastojina imaju veliko značenje. Važnost modeliranja i modela razvoja sastojina i šuma ogleda se u sad već ustaljenoj upotrebi prikladnih prirasno-prihodnih tablica kao modela (normala) pri planiranju gospodarenja i neposrednom gospodarenju šumskim resursima. Cilj ovog rada je na temelju istraživanja strukture i modeliranja razvoja mješovitih sastojina hrasta lužnjaka u Srednjoj Posavini izraditi lokalne, mješovite prirasno-prihodne tablice. Nadalje, usporediti razvoj pojedinih elementa strukture dobivenih ovim istraživanjem s modelima razvoja elemenata strukture tabeliranim u prirasno-prihodnim tablicama drugih autora te stvarnim elementima strukture u subjektivno odabranim optimalno razvijenim sastojinama, a čime bi se izveli zaključci o primjenjivost izrađenih prirasno-prihodnih tablica. Za naprednije gospodarenje pojedinim vrstama drveća mješovitih sastojina u okolnostima vrlo raznolikih vegetacijskih prilika Hrvatske modeli razvoja utemeljeni na postojećim uvjetima u sastojnima obilježenih izmjenama strukturnih odnosa predstavljaju nužnost. Konstrukcija modela kombiniranjem novijih modela razvoja krošanja stabala, teoretskih modela rasporeda i razvoja broja stabala uz nadjeljivane udjela sporednih vrsta drveća na temelju modela o udjelu pojedinih vrsta u realnim sastojinama ima određene nedostatke. Oni se ogledaju prvenstveno u precjenjivanju proizvodnih mogućnosti staništa iz čega proizlaze u određenoj mjeri nerealni iznosi nezrelih prihoda. S druge strane postojeće prirasno prihodne tablice u određenoj mjeri podcjenjuju prirast sporednih vrsta drveća te ne nude mogućnost prikladnog gospodarenja zasebno po pojedinim važnijim vrstama drveća koje u narušenim strukturnim odnosima mješovitih lužnjakovih sastojina imaju sve veći značaj. Preduvjet ozbiljnog istraživanje razvoja i izmjene strukture mješovitih sastojina je dugoročna, kontinuirana izmjera na trajnim plohama. Paralelno metodama kronosekvenci što je moguće jasnije rasvijetliti strukturne izmjene u lužnjakovim šumama te razviti pouzdane modele predikcije realnog razvoja i na njima utemeljene, po tipovima stratificirane, optimalne modele razvoja mješovitih sastojina hrasta lužnjaka. |
