| Popis: |
Uvod i cilj: Dispneja predstavlja subjektivni osjećaj nedostatka zraka. Riječ potječe iz grčkog jezika s elementima: „dys“ - što znači teško, otežano, i „pneuma“ - što znači disanje, u doslovnom smislu otežano disanje. Ovaj rad utvrđuje najugroženije skupine bolesnika prema dobi i spolu za razvoj dispneje respiracijskog ili kardijalnog podrijetla te važnost i učinkovitosti anamneze, pridruženih simptoma i dijagnostičkih postupaka u brzom razgraničenju i postavljanju dijagnoze. Materijali i metode: Istraživanje je provedeno u Centru za hitnu medicinu KB „Sveti Duh“. U istraživanje je uključeno 60 bolesnika, retrospektivno odabrano iz povijesti bolesti. Svi ispitanici došli su na odjel hitne medicine pod dijagnozom dispneje. Analizirali su se dob i spol bolesnika, simptomi i pridružene bolesti, dijagnostički i terapijski postupci te ishod liječenja bolesnika ovisno o uzroku dispneje. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine. Prvu skupinu je činilo 30 bolesnika s dijagnozom dispneje respiracijskog podrijetla, a drugu skupinu 30 bolesnika s dispnejom kardijalnog podrijetla. Rezultati: Dobiveni rezultati pokazuju da je učestalost muškaraca veća nego žena u obje ispitivane skupine. Muškarci i žene u skupini kardijalne dispneje bili su značajno stariji od muškaraca i žena u skupini respiracijske dispneje. Veću učestalost boli u prsima imali su bolesnici s kardijalnom dispnejom, dok su kašalj i temperatura češće bili zastupljeni kod bolesnika s repiracijskom dispnejom. Bolesnici s kardijalnom dispnejom češće su zadržani u bolnici. Zaključak: Temeljito uzeta anamneza uz kliničke pokazatelje može dovesti do pravovremenog dijagnosticiranja uzroka dispneje te unaprijediti liječenje bolesnika obzirom na kritičnu važnost ventilacije i oksigenacije te poboljšati ishod liječenja bolesnika s dispnejom. |
