| Autor: |
Jelaković, Bojan, Bajer, Vesna, Banadinović, Maja, Bilajac, Lovorka, Capak, Krunoslav, Ćatić Ćuti, Edina, Džakula, Aleksandar, Gellineo, Lana, Ivančić, Ante, Jelaković, Ana, Knežević, Tamara, Krtalić, Branimir, Lazić, Goran, Leko, Ninoslav, Marinović Glavić, Mihaela, Miličić, Borna, Rakić, Davorka, Sarić, Marijana, Stupin, Ana, Stupin, Marko, Vasiljev Marchesi, Vanja, Stevanović, Ranko |
| Jazyk: |
chorvatština |
| Rok vydání: |
2018 |
| Předmět: |
|
| Popis: |
Arterijska hipertenzija (AH) vodeći je uzrok pobola i smrti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Prema podacima EH-UH 1 istraživanja, koje je završeno prije 15 godina, prevalencija AH- a iznosila je 37%, uz vrlo lošu kontrolu liječenja - oko 20%. Jedan od glavnih razloga velike prevalencije i loše kontrole je prekomjeran unos kuhinjske soli koji prema rezultatima istraživanja u Hrvatskoj iznosi više od 11 grama dnevno. Podaci su bili temelj za izradu Strateškoga plana Vlade RH za smanjivanje unosa kuhinjske soli. Cilj projekta je: 1) na temelju podataka iz arhive prethodno provedenog istra živanja (EH-UH1) pozvati na kontrolni pregled sve ispitanike, pratiti klinički tijek bolesti i njen ishod ovisno o ulaznim pokazateljima ; 2) na način kako je rađeno i u EH- UH1, u EH-UH2 randomizirati novi uzorak opće populacije u Hrvatskoj, koristiti isti upitnik i način pregleda, mjerenja arterijskoga tlaka (AT) i određivanja pridruženih čimbenika rizika te odrediti prevalenciju, svjesnost, liječenje i kontrolu hipertoničara kao i dinamiku kretanja hipertenzije u Hrvatskoj tijekom 10 godina ; 3) u obje skupine ispitanika (post - EH- UH 1 i tijekom EH-UH 2) odrediti unos kuhinjske soli mjerenjem 24-satne na triurije ; 4) u istom uzorku urina odrediti količinu joda s ciljem utvrđivanja neškodljivosti smanjivanja unosa kuhinjske soli. Rezultati će omogućiti utvrđivanje najznačajnijih čimbenika za razvoj AH-a i njihove povezanosti s kliničkim ishodima. |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
