| Popis: |
U radu se govori o stručno-pedagoškoj praksi studenata kao važnom aspektu učiteljskih studija tijekom kojeg studenti dolaze u kontakt sa svojim budućim zanimanjem. Stručno-pedagoška praksa obavezan je dio 56 57 Konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO, Zagreb, Hrvatska Faculty of Teacher Education University of Zagreb Conference Contemporary Themes in Education – CTE , Zagreb, Croatia Konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO, Zagreb, Hrvatska Faculty of Teacher Education University of Zagreb Conference Contemporary Themes in Education – CTE , Zagreb, Croatia obrazovanja svakoga budućeg učitelja i nastavnika. Rad će istaknuti razlike u organizaciji stručno-pedagoške prakse među fakultetima na kojima se obrazuju učitelji razredne nastave. Daje se prikaz komparativnog pregleda stručno-pedagoške prakse studenata učiteljskih studija u Hrvatskoj (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku) i Austriji (Kirchliche Pädagogische Hochschule der Diözese Graz-Seckau i Pädagogische Hochschule Kärnten, Viktor Frankl Hochschule Klagenfurt). Analizom sadržaja usporedit će se nazivi i statusi kolegija, godine studija na kojima se provodi stručno-pedagoška praksa, sadržaji, ciljevi, zadatci i trajanje stručno-pedagoške prakse. Cilj je stručno-pedagoške prakse omogućiti studentu neposredni uvid u odgojno-obrazovni rad škole i rad učitelja mentora. Nadalje, cilj je i samostalno ostvarivanje svrhe i zadaća nastave u nižim razredima osnovne škole, primjena različitih teorijskih znanja u nastavi i izvannastavnim aktivnostima i praćenje rada učenika s posebnim potrebama s naznakom stvaranja kompetentnih učitelja u u svim mogućim radnim situacijama. Analizom programa stručno-pedagoških praksi uočena je neusklađenost stručno-pedagoške prakse sa stvarnim potrebama studenata i škole te nedovoljna suradnja između fakulteta i odgojno-obrazovnih ustanova. Iskustva koja studenti stječu tijekom stručno-pedagoške prakse izuzetno su vrijedna, ali su često u suprotnosti s njihovim inicijalnim obrazovanjem zbog nepovezanosti teorijskih znanja i praktičnih vještina. Navedeni su problemi objašnjeni, potkrijepljeni literaturom, ali i mogućim rješenjima percipiranima u dosadašnjoj praksi. U općem se obrazovanju učitelja i nastavnika vrlo malo pažnje posvećuje organizaciji adekvatne prakse tijekom studiranja. Pogled na trenutačnu situaciju izravno govori o neusklađenosti društvenih potreba i obrazovanja učitelja, kako u teorijskom tako i u praktičnom dijelu. Upravo će zbog toga glavna tema ovoga rada biti usporedba obrazovanja učitelja u dvjema europskim državama koje su geografski blizu, ali idejama daleko. |
