| Popis: |
Sukladno definiciji proizvodnog inženjerstva nafte i plina, te njegovoj povezanosti s ostalim područjima naftnog inženjerstva, udžbenik je podijeljen u pet poglavlja. U prvom poglavlju, pod naslovom Osnovna svojstva ležišta nafte i plina, kroz tri potpoglavlja detaljno su opisana termodinamička svojstva ugljikovodika, fizikalna svojstva ležišnih stijena i fizikalna svojstva ležišnih fluida. U drugom poglavlju, pod naslovom Protjecanje fluida u ležištima nafte i plina, kroz šest potpoglavlja dani su matematički modeli protjecanja fluida u ležištu. Konkretno, izveden je model trodimenzionalnog linearnog protoka, model radijalnog protoka sa svim odstupanjima od idealnog modela, model protjecanja fluida u ležištu s vertikalnom pukotinom, model protoka u ležištu s horizontalnom bušotinom, model protjecanja fluida u ležištu s frakturiranom horizontalnom bušotinom, te jednadžbe indeksa proizvodnosti i indikatorskih (IPR) krivulja. U trećem poglavlju, pod naslovom Analiza protjecanja fluida u ležištima nafte i plina, opisana je analiza hidrodinamičkih mjerenja u bušotinama s pomoću matematičkih modela danih u prethodnom poglavlju. Konkretno, u pet potpoglavlja opisana je analiza neustaljenog radijalnog protoka, analiza tlaka frakturirane bušotine, analiza tlaka horizontalne bušotine, kao i analiza tlaka frakturirane horizontalne bušotine, te analiza testa za utvrđivanje granica ležišta i testa interferencije među bušotinama. U četvrtom poglavlju, pod naslovom Protjecanje fluida u bušotini, kroz pet potpoglavlja dani su temeljni zakoni protjecanja fluida, opisano je jednofazno i dvofazno protjecanje fluida u cijevima, te su dane najvažnije korelacije dvofaznog protjecanja u bušotinama. Na kraju je dan matematički opis protjecanja fluida kroz suženja, kao što su dubinske i površinske sapnice, dubinski sigurnosni ventili i površinska cijevna oprema. U petom poglavlju, pod naslovom Analiza sustava proizvodnje nafte i plina, opisana je metoda tzv. čvorišne analize (NODAL™ analize) cjelokupnog proizvodnog sustava u svrhu optimalizacije pojedinih komponenti sustava. |
