| Popis: |
Značajnost akutnog infarkta miokarda (AIM) jkao javnozdravstvenog problema vidljiva je iz podataka da se on 1996. godine nalazio 3. na rang ljstvici pojedinačnih uzroka smrti u Hrvatskoj s udjelom od 15.6 posto u ukupnom broju umrlih odmah poslije moždanog udara s 27.1 posto i kronične ishemične bolesti srca s 17.2 posto. U 1996. godini u Hrvatskoj je od AIM umrla 4221 osoba, 2563 muškarca i 1568 žena. Čak njih 33 posto je bilo u dobi ispod 65 godina, pa možemo reći da ih upravo toliko umire prerano. Rad prikazuje kretanje mortaliiteta od AIM u Hrvatskoj od 1976 do 1996. godine. Izvor podataka su podaci o umrlima iz Državnog zavoda za statistiku RH. Stopa mortaliteta kod muškaraca rasla je od 75.1/100 000 u 1976. do 119.1/100 000 u 1996. godini, dok je kod žena porasla s 44.9/100 000 u 1976. na 67.2/100 000 u 1996. trend promjene stope, prikazan jednadžbom linearne regresije, pokazuje da je ona rasla, u navedenom razdoblju, kod muškaraca s 2.12 slučaja godišnje, a kod žena 1.17 slučaja godišnje. Kendallovim testom signifikantnosti dokazano je da je porast statistički značajan kod oba spola. Kumulativna stopa mortaliteta od 0-64 godine progresivno su rasle, u navedenom razdoblju, do 1991. g. , a poslije toga se polako smanjuju. Zaključak: sam napredak kliničke medicine u posljednjih 20 godina nije bio dostatan da smanji mortalitet od AIM u Hrvatskoj. Potrebno je intenzivnijim provođenjem mjera prevencije snažnije utjecati na dosadašnje trendove. AIM kao i veliki broj bolesti cirkulacijskog sustava je preventabilan i ba 50 posto smrti godišnje od tih bolesti, moguće je na taj način smanjiti. |
