| Popis: |
Prostorni raspored sjedišta vlastelinstava, odnosno glavnih utvrda, bio je važan faktor i za formiranje glavnih prometnih smjerova, a pogotovo za regionalne i lokalne puteve. Već u 16. stoljeću u ovom dijelu Panonije iskristalizirala su se 3 osnovna magistralna smjera. Zbog ratnih prilika i stalne teritorijalne reorganizacije, cijelo 16. stoljeće sve do mira na ušću rijeke Žitve 1606. bilo je razdoblje propadanja gospodarskog života, a osobito trgovine i prometa. Na izgradnju i razinu usluga tadašnjih prometnica uz razvoj trgovine, velik utjecaj imalo je i kretanje vojske, te početak poštanskog prometa. Velike vojske pogotovo s teškom opremom koristile su uglavnom već razvijene prometne smjerove ali ima i primjera da su neki sporedni putevi dobili na važnosti nakon prolaska velikih vojski.Razgranata mreža starih karavanskih putova oživljena je u drugoj polovici 17. stoljeća kao nikad dotad. Uz opće uvjete sigurnosti, treba naglasiti i tehničke i organizacijske inovacije koje su omogućavale njegovu maksimalnu ekonomsku efikasnost. Sve do zatora 1671. godine, sve aktivniji u razmjeni dobara i organiziranju prometa i na hrvatskom gorskom pragu bili su Zrinski (i Frankopani), koji su zapravo prvi inaugurirali gospodarsku prometnu vezu Panonske nizine i Jadranskog mora. |
