Zašto mladi (ne)ostaju u Hrvatskoj? - istraživanje stavova o koristima i troškovima odlaska i ostanka

Autor: Peračković, Krešimir, Miletić, Geran-Marko, Žanić, Mateo
Přispěvatelé: Klempić Bogadi, Sanja, Gregurović, Snježana, Mlinarić, Dubravka
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2022
Předmět:
Popis: Polazeći od prethodnih spoznaja o predmigracijskim aspiracijama mladih, uvidjelo se da glavni fokus razmatranja uključuje dvije osnovne kategorije: koristi i troškove migracija. U ovom istraživanju primijenjen je prošireni i dopunjeni klasični Leejev push-pull model prema shemi D. Boguea koja sadrži faktore četverostruke matrice mobilnosti s obzirom na troškove i koristi. Iz modela su se izdvojile četiri skupine čimbenika: troškovi migracije s jedne i ostanka s druge koji uključuju negativne aspekte bilo odlaska ili ostanka, dok koristi od migracije ili ostanka uključuju pak njihove pozitivne aspekte. Također, željelo se ispitati je li došlo do promjena u predmigracijskim aspiracijama u doba pandemije te postoje li i u čemu su razlike u odgovorima između onih koji planiraju otići i onih koji ne razmišljaju o odlasku. Temeljna pitanja su bila o planiranju njihova odlaska nakon završetka školovanja te gdje bi željeli provesti glavninu života ; zatim o problemima koje imaju oni koji odlaze u inozemstvo, kao i o prednostima koje pak vide kao motive za odluku o preseljenju te na kraju i o motivima onih koji uopće ne razmišljaju o odlasku i preferiraju ostati u svom mjestu. Anketno istraživanje je provedeno krajem 2021. na stratificiranom probabilističkom uzorku od ukupno 552 učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola na području Vukovarsko-srijemske županije. Rezultati pokazuju da 31% mladih planira svakako iseliti, 57% razmišlja o tome dok samo 12% uopće ne razmišlja o odlasku. Najvažniji motivi za iseljavanje kod njih 96% su veća plaća te kod 84% teškoća pronalaženja adekvatnog zaposlenja nakon školovanja. Razlozi koji ih najviše odvraćaju od iseljavanja su gubitak dnevnih kontakata uživo sa najbližima (89%) i gubitak osjećaja sigurnosti (84%) te nedovoljno znanje stranog jezika (63%) i život u tuđini (58%).
Databáze: OpenAIRE