| Popis: |
Autoagresivna ponašanja kod adolescenata razlikuju se po sadržaju, svrsi i opsegu štete koju si mlada osoba nanosi, a trenutno su drugi najčešći razlog smrti mladih ljudi u Europi. Unutar njih promatramo dva skupa ponašanja koja predstavljaju složene probleme mentalnog zdravlja mladih: suicidalna ponašanja i samoranjavanje. U Hrvatskoj je problem autoagresivnog ponašanja do sada nedovoljno istražen, čime je otežan rad na preventivnim programima i razvoj socijalnih i zdravstvenih politika koje bi prevenirale nastanak i širenje autoagresivnih ponašanja kod mladih. Stoga je cilj ovog rada pokazati postoje li razlike u autoagresivnim ponašanjima, specifično u samoranjavanju i suicidalnim mislima, s obzirom na različita sociodemografska obilježja adolescenata (spol, vrsta srednjoškolskog programa, mjesto prebivališta, obrazovanje, radni i bračni status roditelja te percepcija materijalnih mogućnosti obitelji). Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize“, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Za potrebe ovog izlaganja korišteni su podaci dobiveni samoprocjenom 1101 učenika prvih razreda srednje škole iz šest županija središnje Hrvatske. Korišten je dvo-etapni neproporcionalno stratificirani klaster uzorak, a sudionici su bili u dobi od 14 do 17 godina (M = 15, 18 ; SD = 0, 511), pri čemu je u uzorku bilo 51% mladića. U ovom radu bit će prikazan dio rezultata istraživanja u kojem su primijenjeni sociodemografski upitnik te Upitnik samoiskaza rizičnog i delinkventnog ponašanja mladih. Rezultati pokazuju kako veće razine autoagresivnog ponašanja iskazuju djevojke, mladi koji žive u gradovima (samo za samoranjavanje), mladi koji ne odrastaju u cjelovitim obiteljima, oni čije su majke zaposlene (samo za samoranjavanje) te mladi koji procjenjuju da njihova obitelj ima ispodprosječne materijalne mogućnosti. Nema razlike u iskazivanju autoagresivnog ponašanja ovisno o vrsti škole koju mladi pohađaju, njihovom prosjeku školskih ocjena te stupnju obrazovanja roditelja. U raspravi rezultata naglasak će se staviti na etičke aspekte istraživanja autoagresivnog ponašanja, kao i implikacija nalaza istraživanja na praktični rad s mladima koji iskazuju autoagresivna ponašanja. |
