| Popis: |
Ovodobni, ubrzani razvoj korištenja obnovljivih izvora energije, utjecao je na razvoj tržišta biomase te samu uporabu postojećih izvora biomase. Šumski ostatak (otpad pri sječi i izradbi drva – grane i ovršine), nastaje kao sporedni proizvod sječe i izradbe, a predstavlja važni izvor drvne sirovine koji se može iskoristiti za energijsku namjenu. Energija iz šumske biomase dobiva se na način da se šumski ostatak spaljuje, te se toplinska energija koja nastaje spaljivanjem koristi za dobivanje električne energije u kogeneracijskim postrojenjima. Zbog rasta okolišne svijesti društva, proizvodnja energije iz biomase, kao obnovljivog energetskog izvora, pretpostavlja se u odnosu na proizvodnju energije iz dosadašnjih, većinom neobnovljivih izvora energije. Biomasa izgaranjem oslobađa CO2, koji biljke opetovano koriste u svom razvoju. Tako se održava određeno kruženje tvari u prirodi i sprečava se rast globalnog zatopljenja. Stoga zanimanje za nove tehnologije posljednjih godina raste. Troškovi pridobivanja drva tvari mogu se smanjiti i povećati udio šumskog ostatka unutar ekonomskoga dosega. Postoji opći interes za povećanje iskorištavanja drvnog ostatka, koji zahtijeva stručno znanje. Temeljni problem pridobivanja šumske biomase je djelotvornost tehnologija koje se koriste za sakupljanje, transport do krajnjega korisnika i usitnjavanje šumskoga ostatka. Osim sveopće poznatim zakonima mehaniziranja šumskih radova, izbor tehnologije pridobivanja šumske biomase podliježe i utjecaju terenskih čimbenika izvođenja šumskih radova, kao i razini otvorenosti šuma. Ovaj rad, predstavlja osvrt na tehnologiju pridobivanje šumske biomase, pri kojoj se za sakupljanje i sažimanje šumskoga ostatka u svežnjeve koristi bandler. |
