Nove mutacije NPHS1 gena u djevojčice s kongenitalnim nefrotskim sindromom

Autor: Butorac Ahel, Ivona, Flajšman Raspor, Sanja, Košuljandić, Đurđica, Đorđević, Gordana
Přispěvatelé: Barišić, Ingeborg
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2016
Předmět:
Popis: Kongenitalni nefrotski sindrom (KNS) rijedak je klinički entitet heterogene etiologije obilježen masivnom proteinurijom, hipoalbuminemijom, generaliziranim edemima i hiperlipidemijom koji se javlja u prva tri mjeseca života. Većina slučajeva KNS uzrokovana je genskim mutacijama. Mutacija se najčešće nalazi na NPHS1 genu koji kodira transmembranski protein nefrin. Mutacije NPHS1 gena uzrokuju tzv. finski tip KNS koji se nasljeđuje autosomno recesivno i najčešći je u finskoj populaciji iako se može naći među svim rasama i etničkim skupinama. Dok su u Finskoj najčešće Fin-major i Fin-minor mutacije, u ostalih oboljelih utvrđene su insercije, delecije, nonsense i missense mutacije locirane duž cijelog gena. Do sada je poznato 160 različitih mutacija NPHS1 gena. KNS je rezistentan na imunosupresivno liječenje te zahtijeva trajno nadomjesno liječenje. Transplantacija bubrega je, za sada, jedina terapijska mogućnost. Prikazujemo djevojčicu kod koje je KNS potvrđen dvjema do sada neopisanim mutacijama na NPHS1 genu. Žensko terminsko novorođenče zaprimljeno je u Kliniku za pedijatriju KBC-a Rijeka u dobi od 20 dana zbog generaliziranih edema. Rođena je iz uredne trudnoće i poroda, PT 2970 g, PD 51 cm, API 8/8. Posteljica je težila 1350 g (45% rodne mase). Pri prijemu bez dizmorfnih stigmata uz generalizirane edeme. U laboratorijskim nalazima ističu se hipoproteinemija (25 g/l), hipoalbuminemija (9.2 g/l) i hiperkolesterolemija (7.3 mmol/l), a u porciji urina nefrotska proteinurija (UPU/kreatinin 3.412 g/mmol). Temeljem kliničke slike i laboratorijskih nalaza postavljena je dijagnoza KNS te je započeto liječenje albuminima i diureticima, te nadomjesno liječenje L-tiroksinom, vitaminom D, oligoelementima i vitaminima. Imunoserološkom obradom isključena je kongenitalna infekcija. Nalaz biopsije bubrega se uklapa u sliku KNS (difuzni gubitak nožica podocita). U djevojčice je učinjena genska analiza NPHS1, NPHS2, LAMB2 i WT1 gena. Utvrđene su dvije do sada neopisane heterozigotne mutacije na NPHS1 genu koje su dovele do nastanka bolesti. Otkrivena je delecija na egzonu 8 (c.942_949delGCTCAGCT) i splice mutacija na egzonu 19 (IVS11+1G>A). Genska analiza roditelja i starijeg brata za sada nije učinjena. Djevojčici je u dobi od 13 mjeseci, učinjena je desnostrana nefrektomija, postavljen je kateter za peritonejsku dijalizu. Zaključno, budući da je KNS najčešće genetska bolest, u svih bolesnika potrebno je učiniti analizu ciljanih gena.
Databáze: OpenAIRE