| Popis: |
Marekova bolest predstavlja jedan od najvećih problema u proizvodnji peradi pri čemu je cijepljenje jedan od najvažnijih postupaka njena suzbijanja. U istraživanju se rabilo cjepivo od soja FC 126 herpesvirusa purana primijenjeno jednodnevnim pilićima postupkom nebulizacije, te su se analizirale morfometrijske značajke limfocita u perifernoj krvi pilića prije cijepljenja te 3., 4., 7., 10., 14. i 21. dan nakon cijepljenja. Statistički značajne razlike nađene su u svim istraživanim pokazateljima: površini, opsegu, minimalnom i maksimalnom polumjeru, ispupčenosti odnosno konveksnosti površine, duljini i širini te pravilnosti i izduženosti cijele stanice, odnosno citoplazme limfocita kao i u nukleo-citoplazmatskom omjeru. Istovjetno su istraženi i parametri jezgre: površinu, opseg, minimalni i maksimalni polumjer, pravilnost i izduženost. Veličina limfocita se trećeg dana nakon cijepljenja značajno smanjila u odnosu na njihovu veličinu prije cijepljenja, dok su četvrtog dana limfociti bili najmanji. Ujedno su se smanjili i svi ostali mjereni pokazatelji: površina i opseg, duljina i širina, minimalni i maksimalni polumjer te konveksnost cijelih stanica i jezgara. Nakon toga su limfociti postupno rasli, te bili najveći 21. dana nakon cijepljenja. Istodobno se povećavala površina, opseg, minimalni i maksimalni polumjer citoplazme i jezgara. Pravilnost stanica se tijekom ispitivanog razdoblja također mijenjala, te su limfociti bili najpravilnijeg oblika 3., 7. i 21. dana. Jezgre su bile pravilnije, podjednako od 4. do 14. dana, a najpravilnije 21. dana. Tijekom istraživanog razdoblja omjer jezgre i citoplazme bio je podjednak sve do 14. dana kada je ustanovljen njegov značajan porast, te se potom, 21. dana vratio na ustaljene vrijednosti. Postignuti rezultati pokazuju morfološke značajke transformacije imunokompetentnih stanica, koje se mogu rabiti u procjeni imunog odziva na cijepivo, učinka cjepljenja i mogućeg docjepljivanja. |
