| Popis: |
Kod vojnih osoba prevalencija post-traumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i depresivnog poremećaja značajno je veća u odnosu na civilnu populaciju. PTSP per se i depresivni poremećaj predstavljaju čimbenike rizika za razvoj demencije, što implicira da vojne osobe predstavljaju populaciju s povećanom osjetljivošću/ rizikom za razvoj demencije. Odavno je kliničko iskustvo pokazalo učestalu pojavu PTSP-a s ostalim psihijatrijskim entitetima, te se navedeno područje intenzivno znanstveno istraživalo. No, relativno nedavno uočeno je kako veterani oboljeli od PTSP-a imaju znatno povećan rizik obolijevanja od demencije u odnosu na ostalu populaciju. Demencija je kronična i progresivna bolest, što znači da se simptomi pogoršavaju tijekom života. Uzrokovana je degenerativnim procesima mozga, a karakteriziraju je simptomi kao što su gubitak pamćenja, smanjena sposobnost rješavanja problema, jezične poteškoće. Na znanstvenoj razini, još uvijek, nije u potpunosti razjašnjen odnos PTSP-a i demencije, no sve veći je broj empirijskih dokaza o njihovoj međusobnoj povezanosti, što apostrofira važnost daljnjih istraživanja na tom području. Nedavna istraživanja utvrdila su dvostruko veće kognitivno oštećenje kod osoba aktualno oboljelih od PTSP ili depresivnog poremećaja u odnosu na osobe bez navedenih poremećaja. Meziab i sur. istraživali su odnos između PTSP-a i demencije, te je nađeno kako je kod ratnih zarobljenika oboljelih od PTSP-a, za više od 50 % povećani rizik za razvoj demencije u odnosu na populaciju bez PTSP-a. Do sada dostupni dokazi ukazuju kako je veteranska populacija pod povećanim rizikom od razvoja demencije, što implicira potrebu intenzivnijeg zdravstvenog praćenja te pružanja sveobuhvatne zdravstvene skrbi cjelokupnoj vojnoj populaciji, posebno vojnim veteranima oboljelima od PTSP-a, te civilnim osoba oboljelima od PTSP-a. Nužna su daljnja istraživanja na hrvatskim vojnicima, sudionicima Domovinskog rata. Ukoliko se potvrdi povezanost PTSP-a i demencije, potrebno je poduzeti konkretne mjere na više razina u smislu intenzivnijeg suzbijanja poznatih rizničnih čimbenika razvoja demencije (metabolički sindrom, tjelesna neaktivnost, traumatska ozljeda mozga, pušenje i alkohol, dodatni životni stresori, korištenje benzodiazepina te smanjena učestalost socijalnih kontakata), a koji su ujedno popratne karakteristike PTSP-a. Sukladno rezultatima istraživanja bit će moguće izraditi smjernice zdravstvene skrbi budući je poznato kako su terapijski rezultati najučinkovitiji ukoliko se primjene u ranim fazama razvoja demencije. |
