| Popis: |
Doktorski rad bavi se vrijednostima i motivacijom za učenje kao prediktorima školskoga uspjeha srednjoškolaca. Prvi dio rada posvećen je prikazu relevantnih teorija i rezultata dosadašnjih istraživanja povezanih s temom. S obzirom na to da odgoj i školu nije moguće razumjeti bez pogleda na njihovu prošlost, na početku je prikazana (retro)perspektiva teorija odgoja i škole. Naglašena je njezina ulogu u razvojnom kontekstu učenika – adolescenata i odgoj za vrijednosti kao socijalnopedagoški izazov modernoga društva. Potom su prikazane (suvremene) teorije i relevantna istraživanja povezana s motivacijom, učenjem, poučavanjem i školskim (ne)uspjehom u pedagoškome kontekstu. To uključuje i razlikovnu pedagogijsku perspektivu između odgojne nastave i konstruktivističke didaktike. Na kraju je istaknuta važnost socijalnoga bića škole za cjeloviti razvoj učenika. Drugi dio rada sadrži empirijsko istraživanje u kojem su otkrivene varijable povezane sa školskim uspjehom gimnazijalaca i učenika četverogodišnjih strukovnih škola. Podijeljene su na sociodemografska obilježja, vrijednosne orijentacije, motivaciju i aktivnosti učenika povezanih s učenjem. Rezultati istraživanja ukazuju kako su značajni prediktori školskoga uspjeha srednjoškolaca (prema značajnosti): motivacija i ponašanje učenika (interes, koncentracija, ulaganje napora i aktivno sudjelovanje na nastavi), vrsta škole, autoritarnost i roditeljska kritika te akademsko obrazovanje oca. Što se tiče vrijednosnih orijentacija, utvrđena je povezanost između samoostvarujuće vrijednosne orijentacije, spola učenika i roditeljske podrške. Temeljem dobivenih rezultata zaključuje se da je školski (ne)uspjeh kompleksan fenomen koji ovisi o brojnim i različitim faktorima. Interpretacija rezultata doprinosi njegovu razumijevanju, a u radu su izloženi i prijedlozi za implementaciju u hrvatski odgojno-obrazovni sustav na razini 4. i 5. odgojno-obrazovnoga ciklusa koji obuhvaća četverogodišnje srednje škole. Postojeći model ovoga istraživanja omogućuje daljnji razvoj unošenjem novih varijabli u znanstvena istraživanja s ciljem unapređenja teorijske i metodološke perspektive u područjima obiteljske (redefiniranje odgojne uloge oca u obitelji i odgoju) te školske pedagogije (razumijevanje fenomena školskoga ne/uspjeha). |
