| Popis: |
SAŽETAK UVOD: Psihosocijalni su čimbenici važan aspekt shizofrenije i u smislu psihopatološke ranjivosti i u smislu njihovih rezultata na funkcionalnome planu. Učinci liječenja u mnogome ovise upravo o brojnim psihosocijalnim čimbenicima, a s druge se strane njihova važnost odražava na kvalitetu života oboljelih. CILJ: Cilj je istraživanja ispitati u kojoj su mjeri psihosocijalne varijable (demografske varijable, dužina bolesti, broj hospitalizacija, vrste terapije, kognitivne sposobnosti, emocionalna kompetencija, samoefikasnost, percipirani izvor kontrole zdravlja, strategije suočavanja sa stresnim situacijama) povezane s terapijskim učinkom (remisija) i terapijskim ishodom (mjera procjene kvalitete života). ISPITANICI I METODE: U istraživanje je uključeno 102 osobe s dijagnozom shizofrenije (prema kriterijima MKB 10 i DSM-V), liječene na Klinici za psihijatriju KBC-a Osijek u razdoblju od lipnja 2017. do lipnja 2018. Sudionici su, sukladno kriterijima remisije, podijeljeni u dvije skupine: remitirani (38, 2 %) i neremitirani (61, 8 %). Klinički su ih procjenjivali psihijatri, dok je psihosocijalne čimbenike procjenjivao klinički psiholog. Primijenjeni su sljedeći instrumenti: prigodni upitnik o demografskim i kliničkim karakteristikama, PANSS za procjenu izraženosti simptoma, KNT za inteligenciju, AVLT za verbalno pamćenje i d2 za mjeru koncentracije. Emocionalna je kompetentnost procjenjivana UEK- 45 upitnikom, samoefikasnost SOS upitnikom, strategije suočavanja CISS upitnikom, a percipirani izvor kontrole zdravlja ZLK-90 upitnikom. Za procjenu KŽ korišten je KVŽ-90 upitnik. REZULTATI: Remitirani sudionici postižu bolje rezultate verbalnog pamćenja i koncentracije. Značajno veći broj neremitiranih sudionika ispodprosječne je inteligencije. Neremitirani se u većoj mjeri koriste strategijama izbjegavanja i distrakcije, prilikom prijema u bolnicu postižu veće ukupne rezultate PANSS-a, kao i veći rezultat na skali negativnih simptoma. Prilikom otpusta kod neremitiranih je sudionika prisutna značajno veća izraženost svih simptoma. Kvaliteta života značajno je povezana s nekim psihosocijalnim čimbenicima kod obiju skupina sudionika. U skupini remitiranih sudionika, kvaliteta života i njezina područja pozitivno su povezani s upravljanjem emocijama, samoefikasnošću, aktivnim radnim statusom, ekonomskom neovisnošću, a negativno povezane s vanjskim izvorom kontrole zdravlja (utjecajem sudbine), ukupnim rezultatom PANSS-a i izraženošću opće psihopatologije pri otpustu. U skupini neremitiranih sudionika kvaliteta života i njezina područja povezana su s boljom koncentracijom, ukupnom emocionalnom kompetentnošću i njezinim područjima, samoefikasnošću, strategijama usmjerenim na zadatak, socijalnom diverzijom i bračnim statusom. Značajni prediktori kvalitete života kod oboljelih od shizofrenije strategije su suočavanja (usmjerenost na zadatak, diverzija i distrakcija), ali uz medijacijsku ulogu emocionalne kompetencije. Čimbenici koji značajno doprinose razlikovanju remitiranih i neremitiranih sudionika rezultati su pozitivne i negativne skale PANNS-a prilikom otpusta, ukupno pamćenje i mjera koncentracije te samoefikasnost i izbjegavanje. ZAKLJUČAK: Terapijski učinak i ishod liječenja kod oboljelih od shizofrenije povezani su s nekim psihosocijalnim čimbenicima. Složenost odnosa između čimbenika otvara mogućnosti novih područja istraživanja te naglašava značaj multidisciplinarnosti u pristupu terapijskih pristupa i metoda. |
