| Popis: |
Namjera je autorice ukazati na koji se način metodički artikulira nastava glazbe s ciljem boljeg razumijevanja umjetničke glazbe te istaknuti koje su sličnosti i specifičnosti spoznajno-emocionalnog slušanja glazbe u osnovnoj školi, gimnaziji i glazbenoj školi. Sličnosti se ogledaju u tome da se slušanje provodi na jednom nastavnom satu isključivo s jednim glazbenim djelom. Tri su razine slušanja, pri čemu dolazi do izražaja doživljajna sastavnica (početno slušanje), doživljajno-analitička (središnje, višestruko slušanje) te doživljajna-sintetička sastavnica (završno slušanje). U osnovnom i srednjem obrazovanju te u glazbenoj školi doživljaj glazbenog djela povezan je s elementima biografije skladatelja i sadržaja djela pri čemu je intenzivirana humanistička paradigma. Uz teorijska i muzikološka obilježja djela koja se produbljuju u srednjoj školi, u osnovnoj školi slušanje glazbe povezuje se i s pjevanjem, sviranjem, plesom, glumom, crtanjem, a u glazbenoj školi s glazbenim diktatom, pjevanjem po notama, svladavanjem melodijskih i ritamskih pojava, i sl. Uz opis triju nastavnih priprema za svaku odgojno-obrazovnu razinu predstavit će se način rada na djelima Beethovena, Slavenskoga i Dvořáka. |
