| Popis: |
Skulptura 11. stoljeća na istočnoj obali Jadrana, za razliku od one ranije predromaničke, koja je podjednako, ako ne i više, bila prisutna u ruralnim sredinama širom teritorija hrvatske države 9. i 10. stoljeća, uglavnom je skoncentrirana u većim urbanim središtima, a to, kad govorimo o teritoriju sjeverne i srednje Dalmacije, zapravo znači u Splitu, Zadru i Kninu te bližoj okolici tih gradova. Prateći razvoj klesarske produkcije tijekom navedenog stoljeća, autor posebno naglašava postupni prijelaz iz kasnoga predromaničkog u ranoromanički stilski izričaj, što zorno predočava predstavljanjem opusa triju dosad prepoznatih klesarskih radionica koje su bile djelatne u geografskom trokutu Zadar - Split - Knin, dakle u središnjem dijelu tadašnjega hrvatskog kraljevstva. Pojašnjavajući zbog čega je najranija od njih, tzv. "Zadarsko-solinska klesarska radionica", pouzdano datirana oko četvrtog desetljeća 11. stoljeća, analizira klesarije ostalih dviju produkcija, "Zadarsko- kninske klesarske radionice" i "Romaničke klesarske radionice iz Knina", ističući da se bez obzira na pojedine prijedloge u znanstvenoj literaturi njihova datacija još uvijek fluidno smješta u drugu polovinu tog stoljeća. Slijedom svega navedenog, podržani su stavovi Ive Petriciolija i Nikole Jakšića koji su navedene klesarske radionice najprije identificirali, ali i okvirno datirali povezujući njihovo djelovanje uz čin posvete crkve Sv. Marije u današnjoj Biskupiji kod Knina za novu katedralu hrvatskog biskupa tijekom Zvonimirove kraljevske vladavine Hrvatskom. Oslanjajući se na podatke iz već objavljene diplomatičke građe, autor iznosi mišljenje da je Hrvatska biskupija 11. stoljeća obnovljena u prvoj polovini tog stoljeća u Ninu (a ne u Kninu!) te smatra da je prebacivanje njezina sjedišta u današnju Biskupiju kod Knina povezano upravo sa Zvonimirovim dolaskom na kraljevski tron i imenovanjem Grgura za njezina biskupa. Zbog toga se i trenutak posvete nove katedrale, koja se dogodila negdje između 1076. i 1086. godine, drži vrhuncem klesarskog angažmana "Zadarsko-kninske" te početkom rada "Romaničke klesarske radionice iz Knina", a čime se onda i preciznije određuje vrijeme njihova cjelokupna djelovanja. Tako se djela "Zadarsko-kninske klesarske radionice" datiraju u treću četvrtinu 11. stoljeća, dok se prva ostvarenja "Romaničke klesarske radionice iz Knina" s Crkvine u Biskupiji vežu za početak zadnjeg kvartala tog stoljeća. Kao terminus post quem non za djelovanje potonje navedene klesarske produkcije autor uzima prvo desetljeće 12. stoljeća, budući da njezina ostvarenja koja su višekratno pronalažena na kninskoj tvrđavi i uokolo nje drži opremom srednjovjekovne crkve Sv. Stjepana Ugarskog koja je bila smještena u kasnijem kninskom podgrađu. Naime, crkva s takvim titularom u Kninu, po njegovu mišljenju, nije mogla biti podignuta, opremljena liturgijskim instalacijama i posvećena prije dolaska nove kraljevske dinastije Arpadovića na hrvatsko vladarsko prijestolje. |
