| Popis: |
Kula Minčeta dovršena je 1464. godine i simbol je neosvojivosti Dubrovnika, izgrađena je na vapnencima gornje krede. Izdvojena je litostratigrafska jedinice kronostratigrafskoga raspona, od cenomana do mastrihta. Ove karbonatne naslage karakterizira izmjena, peloidno - skeletnih i rudistno – gastropodnih vapnenaca, tipa madston i pekston s sporadičnim ulošcima dolomita i breča. Dobro su do debelo uslojeni (0.5- 1.0 m i > 1.0 m), a boja im je siva do svijetlosiva, do gotovo bijela. Sadrže bogatu mikrofosilnu zajednicu bentosnih foraminifera srednjega i mlađega cenomana. Vapnenci su gromadastoga habitusa, a u izmjeni ima i proslojaka intraformacijskih karbonatnih breča. Na istočnom dijelu kule „Minčeta“ je rasjed pružanja sjever –jug. Na sjecištima tog rasjeda i usjeka ulice „Iza Grada“ koji je iskopan nakon izgradnje tvrđave, vidljive su mikro bore, zalijeganje slojeva i pukotina, te rasjedna rastrošena zona. Dio rasjedne zone na zidu usjeka je zaštićen (plombiran), a i sam kontakt nije vidljiv. U tektonski poremećenim zonama duž tektonskih prslina i pukotina nastalih uslijed dijagenetskih procesa, stijene su pretežito potpuno litificirane, mjestimično se zbog jačeg okršavanja mogu očekivati i kaverne. Ove su naslage u rasjednom kontaktu s predhodnim, a rasjedni kontakt je dijagonalni na smjer ukopane ulice (Iza Grada). Istražni radovi bazirali su se na inženjerskogeološkom kartiranju temelja tvrđave i zidina, a sva oštećenja su geodetski zabilježena i prikazana na karti mjerila M 1:250. Nevidljiva oštećenja u temeljima i u zidu i njihovo prostiranje otkrili smo geofizičkim metodama. Od metoda koristili smo georadarsko GPR profiliranje, od geoelektričnih istraživanja koristili smo se geoelektričnom tomografijom (ERT - electrical resistivity tomography), a od seizmičkih istraživanja koristili smo višekanalnu analizu površinskih valova (MASW), a specijalno za ovu priliku prilagodili smo “downhole” seizmičko mjerenje na pokosu obloženog usjeka (STRELEC, 2013). |
