| Popis: |
U svome radu, stručnjaci pomagačkih zanimanja preuzimaju dio emocionalnog tereta svojih klijenata te, zajedno s njima, iznova proživljavaju iznimno stresne i traumatske trenutke njihovih života, što ih čini ranjivima na zamor suosjećanja i sagorijevanje. To se odnosi i na stručnjake koji sudjeluju u tretmanu ovisnosti, bolesti koja je vrlo često povezana s traumatskim događajima pa i posttraumatskim stresnim poremećajem. Stoga je cilj ovog istraživanja bio odrediti razine zamora i zadovoljstva suosjećanja te sagorijevanja kod stručnjaka koji sudjeluju u tretmanu ovisnosti te ispitati mogućnost predviđanja navedenih pojava pomoću izvora stresa radnika u mentalnom zdravlju i doživljenog stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19. Također je ispitano razlikuju li se stručnjaci različitih zanimanja u razini sagorijevanja i zadovoljstva suosjećanjem. U istraživanju je sudjelovalo 126 stručnjaka (79, 7% žena) koji sudjeluju u tretmanu ovisnika, a četiri najzastupljenija zanimanja bila su: psihijatri, medicinske sestre/tehničari, psiholozi i socijalni radnici. Najveći broj sudionika bio je zaposlen u bolnicama i radio najčešće s ovisnicima o alkoholu i drogama. Korišteni su Skala stresa za radnike u mentalnom zdravlju (Cushway, Tyler i Nolan, 1996), Upitnik profesionalne kvalitete života (Stamm, 2010), Oldenburški upitnik sagorijevanja (Demerouti i Bakker, 2008) i Upitnik doživljenog stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19, koji je konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Rezultati su pokazali da zamoru suosjećanja (sekundarni traumatski stres i sagorijevanje) doprinose teškoće vezane uz klijente, sukob između radne i obiteljske uloge, sukobi s drugim radnicima i obilježja organizacijske strukture. Samostalnoj mjeri sagorijevanja (OLBI) značajno je doprinio pritisak zbog opterećenja na poslu, a zadovoljstvu suosjećanjem niska razina profesionalne sumnje u sebe. Obilježja organizacijske strukture djelovala su kao medijator u odnosu između stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19 i sagorijevanja. Stres zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19 imao je značajan doprinos u objašnjenju sekundarnog traumatskog stresa i samostalne mjere sagorijevanja (OLBI). |
