| Popis: |
Istraživanje utjecaja genotipa nerasta na obilježja tovnosti i kakvoće trupova u potomaka provedeno je na tovljenicima oba spola u šest skupina u razdoblju od 30 do 100 kg žive težine. Za očeve je odabrano šest nerasta. Čistokrvni muški i ženski potomci 1. i 2. skupine bili su podrijetlom od očeva pasmine njemački landras 55/80 i 55/186. Treća i četvrta skupina čistokvnih potomaka bila je podrijetlom od očeva 11/175 i 11/187 pasmine švedski landras. Skupine 5. i 6. bile su križani potomci (ŠLxVJxP) podrijetlom od očeva pasmine pietren 44/18 i 44/12. Za vrijeme istraživanja svinje su bile držane u jednakim uvjetima smještaja i hranidbe. Hranidba je bila ad libitum, od ulaska u test do 60 kg tjelesne težine smjesom S-20 (16% sir. bjelančevina), a od 60 kg do kraja testa smjesom S-50 (14% sir. bjelančevina). Za vrijeme istraživanja promatrani su osnovni proizvodni pokazatelji: živa težina, ukupni i dnevni prirast, utrošak i konverzija hrane. Nakon klanja provedeno je istraživanje udjela mišićnog tkiva, kakvoće polovica i mišićnog tkiva (pH1, pH2, sp.v.v. i boja). Mjerenje debljine leđne slanine obavljano je kontinuirano tijekom istraživanja i pomoću matematičkih metoda prognozirana je slika deponiranja masnog tkiva i konfiguracije leđne slanine u svinja. Rast svinja opisan je pomoću asimetrične-S funkcije. Utvrđen je statistički značajan (P0, 05). Test signifikantnosti pokazatelja kakvoće mišićnog tkiva (pH1, pH2, sp.v.v. i boja), i pored utvrđenih razlika u prosječnim vrijednostima između pojedinih ispitivanih skupina, pokazao je da utjecaj očeva, spola, kao i interakcija očeva i spola nije bio statistički značajan (P>0, 05). |
