| Popis: |
Uvod: Stres na radu vrsta je stresa čiji je izvor radno okruženje, a definira se kao opća pobuđenost organizma zbog neizvjesnog ishoda. Zdravstvena struka s obzirom na visoku odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju, ali i izloženosti specifičnim stresorima poput kemijskih, bioloških i fizikalnih štetnosti te smjenskom/ turnusnom radu, svrstana je u visoko stresne profesije. Brojni su izvori stresa kojima su zdravstveni djelatnici bili izloženi tijekom pandemije – preopterećenost poslom, tjelesna i psihička iscrpljenost, nesanica, strah od zaraze ili prijenosa virusa svojim bližnjima, nedostatak zaštitne opreme, nesigurnost u trajanje pandemije. Cilj: Utvrditi utjecaj pandemije na mentalno zdravlje medicinskih sestara u OB Karlovac , postoji li promjena u ponašanju, iskazuju li medicinske sestre veću razinu depresivnosti, anksioznosti i zabrinutosti, te ako da, na koji način se suočavaju sa navedenim. Metode: U istraživanje su bile uključene medicinske sestre Opće bolnice Karlovac, korišten je originalni anketni upitnik sa 24 pitanja sa ponuđenim odgovorima te mogućnosti dodavanja samostalnih odgovora. Upitnik je distribuiran online putem, metodom snježne grude te je ukupno sudjelovalo 195 medicinskih sestara zaposlenih u Općoj bolnici Karlovac. Rezultati: Rezultati pokazuju kako 52% ispitanika/ca osjeća veću razinu anksioznosti, a 41% iskazuje veću razinu depresivnosti, zabrinutosti , te se općenito osjećaju lošijeg mentalnog zdravlja, a sa navedenim se suočavaju i pozitivnim i negativnim mehanizmima ( 19% ispitanika pije više alkoholnih pića i puši više cigareta nego prije pandemije) Zaključak: unatoč dosadašnjim podacima rezultati svih istaživanja do sada još uvijek su nedostatni da bi se razvile jasne javnozdravstvene strategije skrbi za mentalno zdravlje u situaciji za vrijeme i nakon pandemije |
