| Popis: |
Uvod s ciljem: Nutritivna deficijencija javlja se u 15 – 40 % onkoloških pacijenata, a može nastati zbog samog karcinoma ili neizravno me taboličkim promjenama uzrokovanima karcino mom, te dovodi do kaheksije. U vrijeme postavl janja dijagnoze i tijekom liječenja nutritivna je procjena nužna jer je pothranjenost vrlo bitan čimbenik u procesu liječenja i kvaliteti života bolesnika. Cilj je rada prikazati važnost enteralne prehrane kod onkoloških bolesnika. Rasprava: Tumorska kaheksija definirana je sl jedećim kriterijima: pacijent je nenamjerno izgu bio na tjelesnoj težini više od 5 % u tri do šest mjeseci, unos manje od 1500 kcal/dan i vrijed nosti C-reaktivnog proteina 10 i više. Postoji više metoda probira za ocjenu nutritivnog statusa ; NRS-2002 (engl. Nutrition Risk Screening-2002), MUST (engl. Malnutrition Universal Screening Tool), SARC-F (engl. Strength, assistance with walking, rising from a chair, climbing stairs, and falls questionnaire) ili detaljne metode pregle dom antropometrijskih mjerenja ili mjerenja sas tava tijela. Pravovremenom procjenom nutritiv nog statusa djeluje se na očuvanje mišićne snage i smanjenje gubitka tjelesne mase, onemoguća vanje nastanka komplikacija bolesti, očuvanje kvalitete života te smanjenje rizika od smrtnosti. Nutritivna prehrana onkoloških bolesnika vrlo je složena i u donošenju odluka moraju sudjelovati obiteljski liječnici, nutricionisti, kirurzi, farma kolozi i psiholozi. Kemoterapija može uzroko vati nuspojave što utječe na smanjenje apetita i posljedično tome na manji unos hrane. Neke nuspojave mogu potrajati dugo nakon prestanka liječenja, a u nekim slučajevima pacijenti se nikada ne oporavljaju. Povećan unos kalorija nije dovoljan za liječenje tumorske kaheksije. Parenteralna prehrana uzrokuje razvoj komplik acija i vrlo je skupa, a postotak morbiditeta pri primjeni parenteralne prehrane iznosi oko 15 %. Razlozi za primjenu enteralne prehrane jesu tu morska kaheksija uz nenamjerni gubitak tjelesne težine veći od 5 % u mjesec dana, nenamjerni gubitak tjelesne težine veći od 10 % u tri mjese ca, NSR 2002 ≥ 3, BMI < 20, 5 te ako se zbog bolesti ne mogu normalnim putem zadovoljiti en ergetske i nutritivne potrebe. Kontraindicirana je kod izraženog povraćanja, jakih bolova u trbuhu, profuznih proljeva, mehaničke opstrukcije te dru gih poremećaja crijeva. Posebnu pažnju zauzima eikosapentaenoična kiselina (EPA), koja pripada ω-3 masnim kiselinama, a smanjuje proizvodnju proupalnih citokina te inhibira učinke čimbenika indukcije proteolize. Preporuku za primjenu prip ravaka koji sadrže EPA-u daje bolnički specijalist koji sudjeluje u onkološkom liječenju. U nalazu je obvezno navesti status, tjelesnu težinu bolesni ka i medicinske razloge zbog kojih postoji potre ba za tom vrstom enteralne prehrane. Nastavak primjene procjenjuje bolnički specijalist svakih šest mjeseci tijekom redovite kontrole, što je ne dostatak upotrebe enteralne prehrane u svakod nevnoj praksi, jer upravo obiteljski liječnici na jbolje poznaju svojeg pacijenta i kontinuirano ga prate. Obiteljski liječnici sami ne mogu propisati enteralne pripravke, no mogu bolničkim specijal istima poslati upit za preporuku A5 uputnicom uz detaljnu anamnezu i fizikalni status pacijenta, relevantne nalaze i nutritivne probire. Zaključak: Procjena nutritivnog statusa vrlo je važan segment onkološkog liječenja, a adekvatan odabir nutritivne potpore osigurava bolju kvali tetu života i poboljšava nastavak liječenja onko loških pacijenata. Pandemija COVID-19 svaka ko je još više potaknula upotrebu elektroničke konzultacije. |
