| Popis: |
Očekivana reakcija bolesnika na sumnju ili spoznaju o tome da boluje od maligne bolesti je strah od smrti uz otvaranje niza pitanja na koja nerijetko nema odgovora. Gledajući sa aspekta daje karcinom bolest koja trajno utječe na sve aspekte života oboljele osobe, potrebno je imati u vidu i to da utječe na cijelu obitelj, zahtijeva prilagodbu i promjene u funkcioniranju obitelji. Cjelovitom skrbi i pružanjem pomoći pacijentu iz domene palijativne skrbi, vođenjem brige o fiziološkim, psihološkim, duhovnim, socijalnim potrebama i etičkim pitanjima pokušava se doseći najbolja kvaliteta života bolesnika i njegove obitelji. U ovom radu prikazati ćemo tijek palijativnog liječenja bolesnika {;48 g.) koji je obolio od karcinoma nosa i sinusa. Prikazati ćemo načine suočavanja sa njegovom bolešću ostalih članova obitelji: supruga (38 g.) i sinovi {;11 i 6 g.). U terminalnoj fazi bolesti bolesnik je uz zdravstvenu i duhovnu pomoć bio uključen u tretman psihijatra, te uz permanentnu skrb supruge proživio je dvije godine u obiteljskom okruženju i umro po želji obitelji uz svoje najbliže. Svakodnevna i dugotrajna njega bolesnog člana obitelji izuzetno je psihički i fizički bila naporna, a balansiranje između vlastitih potreba, potreba oboljelog i djece dovelo je do premorenosti i iscrpljenosti supruge koja se individualno uključila u tretman psihijatra, te na taj način lakše prolazila kroz terminalnu fazu suprugove bolesti i kasnije proradu procesa žalovanja. U tretman psihologa bila su uključena djeca, sa starijim dječakom rađeno je na regulaciji emocija, osobito na proradi ljutnje, a mlađi dječak je na emocionalnom planu nakon smrti oca razvio nametajuće misli, strahove, nesigurnost i regresivna ponašanja. Intervencije psihologa i psihijatra bile su usmjerene na emocionalnu podršku, očuvanje dostojanstva, održavanje neovisnosti i sprečavanje izolacije te razgovor o etičkim pitanjima tijekom bolesti i nakon smrti. Polazeći od spoznaje da pružanje psihološke i psihijatrijske pomoći oboljelom i članovima obitelji označava uspostavljanje emocionalne i psihološke dobrobiti svih, uloga psihologa i psihijatra, rad s obitelji bolesnika tijekom bolesti i nakon smrti je odigrala značajnu ulogu u prolasku kroz proces prilagodbe na bolest, a kasnije kroz proces žalovanja. Na kraju tretmana majka i djeca adekvatno funkcioniraju u obiteljskom, poslovnom i školskom okruženju. |
