| Popis: |
"Krhkost ljudskoga znanja" poticaj je na razmišljanje o tome što znanje zapravo jest i koliko je ono zaista važno u društvu koje sebe voli opisivati kao "društvo znanja". Znanje danas ne samo da mijenja svoj položaj u postindustrijsko doba i kulturi koju nazivamo postmodernom, već je i promijenilo naše razumijevanje čovjeka, njegove naravi, krepostî i osobinâ, u konačnici njegova položaja u ovoj "poslijeljudskoj budućnosti". Usudili bi se reći da se suvremeno "ukinuće čovjeka" odvija na osobito grub način upravo na području čovjekove naravi i njegove težnje prema znanju, u konačnici prema mudrosti i istini. Neće bez razloga ruski filozof Berdjajev izjaviti: "Zapljusnut kaosom povijesti, okružen burnim iracionalnim silama, poražen fatumom, usudom – čovjek pristaje prijeći u sferu neljudske egzistencije". Glavno je obilježje ove "sfere" činjenica da "čovjek nije samo prestao biti viša vrijednost, već je uopće prestao biti vrijednost". U doba "post-istine" i "alternativnih činjenica" ovaj nam se zaključak nameće gotovo kao jedina istina. |
