Konkurentnost hrvatskog izvoza

Autor: Bogdan Željko
Přispěvatelé: Obadić, Alka, Gelo, Tomislav
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2022
Předmět:
Popis: U posljednjih 25 godina Hrvatsku, iako je mala ekonomija, karakterizira niska pokrivenost uvoza izvozom koja se može prvenstveno pripisati niskom (robnom) izvozu što se u domaćoj javnosti često dovodilo u svezu sa tečajnom politikom HNB-a. Iako je općeprihvaćeno da su male ekonomije u pravilu izložene većem tečajnom riziku, dio posttranzicijskih zemalja Europe se opredije- lio za fleksibilni, a dio za fiksni tečajni režim. Za Hrvatsku je važnost stabilnog tečaja proizlazila iz visoke depozitne euroizacije pa snažnije deprecijacije za poticanje izvoza, u Hrvatskoj mogu djelovati prorecesivno. Sa uvođenjem eura koje se očekuje 2023. g. nestat će priča o tečaju, ali ostaje činjenica da blizu 60% robnog izvoza otpada na radno-intenzivne proizvode, kojima su jako važni cjenovni faktori a napose troškovi rada jer je produktivnost teško poboljšati preko noći. Županije sa najvećom sklonosti robnom izvozu ujedno su i prostori sa relativno malim plaćama u Hrvatskoj. Ostaje samo za vidjeti da li će se uvođenje eura odraziti na dinamiku plaća u krajevima koji su dominantno vezani za izvoz u EU. U zadnjih 10ak godina za hrvatski izvoz su se dogodile značajne promjene. Najprije je, u vrijeme trajanja Velike recesije Hrvatska postala punopravna članica Europske Unije (srpanj 2013. g.). Premda su koristi koje je postigla kroz ovo skoro desetgodišnje razdoblje skromnije u odnosu na zemlje koje su priključene 2004. i 2007. g., ipak je porastao udio hrvatskog robnog izvoza u EU-28. Druga značajna stvar je pandemijska kriza koja je pogodila sve europske zemlje.Snažnom padu hrvatskog gospodarstva od oko 8% tijekom 2020. g. je najviše pridonio pad izvoza usluga (zbog ovisnosti o turizmu), ali su značajno pale i komponente domaće potražnje. Uzme li se da je robni izvoz već 2010. premašio razinu 2008. g., a da izvoz usluga to nije napravio do 2015. g., očekivalo se da će se od pandemije puno brže oporaviti krajevi uz slovensku granicu nego uz jadransku obalu. Međutim, oporavak 2021. g. bio je iznenađujući zahvaljujući rastu prvenstveno izvoza roba i usluga.
Databáze: OpenAIRE