Quo vadis, prevencija kroničnih nezaraznih bolesti? Novi primjer iz Zagreba

Autor: Ivanusa, Mario, Skerk, Vedrana, Heinrich, Marija, Hrstic, Nada, Krstacic, Goran, Portolan Pajic, Ivana
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2015
Předmět:
Popis: Središnji događaj obilježavanja Svjetskog dana srca 2015. godine u Republici Hrvatskoj bila je otvorena javnozdravstvena akcija probira vodećih čimbenika kardiovaskularnog rizika u Zagrebu. Osobe s izrazito visokom učestalosti čimbenika rizika uključene su u javnozdravstveni program „Čuvari srca“ u kojemu se procjenjivao kardiovaskularni rizik i izdavane su preporuke za očuvanje zdravlja. Cilj je ovog rada izvijestiti o rezultatima te utvrditi važnost detekcije pojedinih čimbenika rizika u osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom. Sudionici su samonicijativno, nakon najava u medijima, pristupili besplatnoj detekciji čimbenika kardiovaskularnog rizika pri javnom okupljanja. Prema nahođenju zainteresiranih osoba zdravstveni su djelatnici određivali indeks tjelesne mase (ITM), mjerili vrijednosti arterijskoga tlaka (AT) te određivali glukozu i ukupni kolesterol iz kapilarne krvi. Prvih 100 sudionika akcije s izrazito visokom učestalosti pojedinih čimbenika rizika dobilo je pozivnicu za detaljnu evaluaciju i procjenu kardiovaskularnog rizika u Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Zagrebu. Zasebno su prikazani rezultati obiju akcija. Otvorenoj javnozdravstvenoj akciji probira čimbenika kardiovaskularnog rizika odazvalo se 308 sudionika, i to 59, 7 % žena i 40, 3 % muškaraca. Prosječna dob sudionika iznosila je 68, 8 ± 13, 2 godine. Povišen AT (92, 5 %) i povišen ITM (46, 5 % prekomjerna tjelesna težina ; 25, 7 % pretilost) najčešći su čimbenici rizika. Izrazito povišena vrijednost ukupnog kolesterola registrirana je u 11, 8 %, a izrazito povišena vrijednost glukoze u kapilarnoj krvi u 4, 1 % sudionika. Od 100 pozvanih sudionika za akciju procjene kardiovaskularnog rizika odazvalo se njih 77 %, i to 75, 3 % žena i 24, 7 % muškaraca. Povišene vrijednosti AT-a imalo je njih 90, 9 %, dislipidemiju 85, 7 %, povećan opseg struka registriran je u 84, 4 % sudionika, a njih 78, 9 % imalo je povišen ITM. Dodatno smo analizirali rezultate 30 sudionika s otprije poznatom arterijskom hipertenzijom i dislipidemijom i utvrdili su kod njih prisutni čimbenici rizika povišen ITM (80, 0 %), povišen opseg struka (76, 7 %), povišene vrijednosti urata (23, 3 %), C- reaktivnog proteina (16, 7 %), kreatinina (10, 0 %) i glukoze u krvi (10, 0 %). Zaključno, kod sudionika javnozdravstvene akcije najčešći su čimbenici rizika arterijska hipertenzija i povišen ITM. U sudionika s otprije poznatom arterijskom hipertenzijom i dislipidemijom uočili smo blag pristup kako glede neliječenja tih bolesti, tako i što se tiče korekcije nezdravih životnog navika i suboptimalnog medikamentnog liječenja.
Databáze: OpenAIRE