| Popis: |
Otvorena znanost, načela otvorenog pristupa i slobodan pristup informacijama neprestano se zagovaraju i promiču u akademskim i znanstvenim krugovima. Rezultat navedenih nastojanja ogleda se u globalnoj vidljivosti znanstvenih informacija, što izravno utječe na konkurentnost, priznanje i vrednovanje ustanova i pojedinaca u međunarodnom okruženju. Jedan od alata za ostvarivanje tih ciljeva svakako su i institucijski repozitoriji. Hrvatska akademska i znanstvena zajednica u tom smislu ima potrebne preduvjete, no pitanja otvorenosti nisu još u potpunosti usvojena te je potrebno učestalo podsjećati na njihovu važnost. U radu se na primjeru Digitalnog repozitorija Sveučilišta u Zagrebu analiziraju pohranjeni objekti s obzirom na vrstu i pristup sadržajima. Uz početnu pretpostavku da otvoreni pristup radovima izravno utječe i na njihovo korištenje, istraživanje je pokazalo kako omjer pregledavanja i preuzimanja sadržaja nije uvjetovan isključivo otvorenim pristupom. Upravo suprotno, digitalni objekti s najvećim brojem pogleda i preuzimanja su u ograničenom pristupu. Dobiveni rezultati pokazuju kako potreba za znanstvenim informacijama sve više raste te da je nužno i dalje promicati otvorenost sadržaja u repozitorijima radi povećanja zastupljenosti i vidljivost hrvatskih znanstvenih informacija u međunarodnom okruženju. |
