| Popis: |
Unatoč razvoju medicinske znanosti i tehnologije infektivne bolesti su ostale među najznačajnijim uzrocima morbiditeta i mortaliteta čovječanstva i u suvremeno doba. Osobito su značajne infekcije uzrokovane rezistentnim bakterijama te je antimikrobna rezistencija jedan od najznačajnijih zdravstvenih izazova i prijetnji današnjice. Ljudska vrsta je izložena patogenima koji su postali neosjetljivi na višestruke klase antibiotika, a također je realna pojava „panrezistentnih“ bakterijskih vrsta. Gubitak učinkovitosti antibiotika u liječenju bakterijskih infekcija suočava zdravstvene radnike s nemogućnošću liječenja infekcija osobito u posebno osjetljivim populacijama poput transplantiranih bolesnika, onih na kemoterapiji zbog maligne bolesti, dijaliziranih, kirurških te bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja kod kojih je mogućnost liječenja konkomitantnih infekcija, često povezanih sa zdravstvenom skrbi, od krucijalne važnosti. S obzirom na realnu opasnost ulaska u „preantibiotsku eru“, gotovo 100 godina nakon otkrića prvih antimikrobnih kemoterapeutika stvara se potreba otkrivanja novih aktivnih spojeva koji su potencijalni nositelji antimikrobne terapije. Posljednjih 20 godina suočeni smo sa stalnim padom u otkrivanju i registriranju novih antibiotika unatoč mnogostrukoj potpori glavnih svjetskih zdravstvenih institucija i vlada koji potiču otkrivanje novih lijekova. Svjetska zdravstvena organizacija je rapidno rastuću bakterijsku rezistenciju, osobito vidljivu u posljednjoj dekadi, svrstala među jednu od tri najvažnije ozbiljne globalne zdravstvene prijetnje čovječanstvu. U rješavanju ovoga problema potrebno je sintetizirati nove spojeve čija se antibakterijska aktivnost može testirati slijedećim metodama: 1.Određivanje vijabilnosti bakterija „Time-kill “ metodom Baktericidni učinak je definiran kao 3 log 10 smanjenje broja živih bakterija (cfu)/ml ili 99, 9% ubijanje bakterija u određenom vremenu. Mjerenje baktericidne aktivnosti je temeljeno na redukciji broja živih stanica nakon 6 sati, u usporedbi s 12, 18 i 24 satnom baktericidnom aktivnošću.2.Određivanje osjetljivosti bakterijskih sojeva na novosintetizirane spojeve mikrodilucijskom metodom Antibakterijski učinci se iskazuju inhibitornom i baktericidnom aktivnošću koja se mjeri kvantitativno. 3.Određivanje sinergističkog djelovanja novosintetiziranih spojeva s konvencionalnim antibioticima Ispituje se sinergistički učinak novosintetiziranog spoja i konvencionalnih antibiotika, glavnih predstavnika antibiotskih skupina. Određivanje osjetljivosti izoliranih mikroorganizama na konvencionalne antibiotike može se izvest i interpretirati: 3.1. Standardnom Disk difuzijskom metodom (Kirby-Bauer) u skladu s Clinical and Laboratory Standards Institute (CLSI) standardima, odnosno kombiniranim disk-difuzijskim testom. 3.2. Mikrodilucijskom metodom u bujonu određuje se minimalna inhibitorna koncentracija (MIK) konvencionalnih antibiotika uz dodatak novosintetiziranog spoja na za to predviđene bakterijske sojeve. |
