| Popis: |
Višegodišnjim iskustvom u nastavnom radu sa studentima dolazimo do zaključka da velikom broju studenata razumijevanje pojmova "elektrolit" i "otopina elektrolita" predstavlja problem. I dok su jedni ove pojmove tijekom svog školovanja usvojili samo dijelom, drugi ih shvaćaju površno ili sasvim krivo. Vrlo je mali broj onih koji na pitanje: "Što su elektroliti?" odgovaraju pouzdano i temeljito. Cilj je ove radionice prikazati jedan od načina na koji se u nastavi kemije u osnovnim i srednjim školama može uvesti pojmove "elektrolit" i "otopina elektrolita". Rad se temelji na izvođenju pokusa kojim sezorno prikazuje da otopine nekih tvari provode električnu struju, dok otopine drugih tvari ne provode električnu struju. Za izvođenje pokusa koristi se strujni krug u kojem se nalazi jedna žarulja, a otopina čija se provodnost električne struje ispituje služi kao "prekidač". Uranjanjem elektroda u otopinu elektrolita, žarulja zasvjetli. Kod otopina neelekrtolita, prilikom uranjanja eletroda u otopinu, žarulja ne zasvjetli. Pozornost je, dakle, usmjerena na zorni prikaz provodljivosti struje kroz otopine. Nastavnik postavlja pitanje učenicima na koje oni moraju pronaći odgovor na temelju rezultata izvedenog demonstracijskog pokusa, a to pitanje glasi: "Zašto neke otopine provode električnu struju, a druge ne provode?" Učenici zaključuju da tvari koje otapanjem u vodi disociraju na ione (ili ionizioraju) provode električnu struju, dok tvari čijim otapanjem u vodi ne nastaju ioni ne provode električnu struju. Slijedi da uzrok provodljivosti električne struje čine slobodni, gibljivi, solvatizirani ioni. Nastavnik mora posebno naglasiti razliku između vodiča električne struje i elektrolita. Ovakav pristup uvođenju novih pojmova, baziran na pokusu i zornom predočavanju vodljivosti potiče kreativnost učenika i daje im mogućnost da na temelju ranije usvojenih pojmova sami donose zaključke. Praksa pokazuje da na ovaj način učenici mogu dobro razumijeti i trajno usvojiti nove činjenice koje tako postaju dijelom njihovog ukupnog znanja. |
