| Popis: |
Od 1. siječnja 2015. godine, u Republici Hrvatskoj je uveden porez na kamate na štednju, gdje se pri tome misli na oporezivanje uprihođene kamate na uloženi novac, a ne na glavnicu štednje. Što se tiče kamatnih stopa na kratkoročne depozite stanovništva, u hrvatskim se bankama kreću između 2, 5% i 3, 5% , ovisno o valuti i roku ugovaranja, dok su u ostalim članicama Europske unije znatno niže i to od 1, 0% do 1, 5%. Iznos same stope poreza na kamate na štednju iznosi 12%, dok visina prireza ovisi o prebivalištu vlasnika depozita. Prilikom izrade rada istraživanjem je omogućen prikaz kretanja oročenih depozita u Republici Hrvatskoj, te se prikazuje kako je izmjena u Zakonu o porezu na dohodak utjecala na oročenu štednju hrvatskih državljana. Problem rada se temelji na istraživanju reakcije građana na izmjenu Zakona o porezu na dohodak (NN 143/14), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine. U radu se daje odgovor na pitanje je li uvođenje poreza na kamate na štednju ostavilo dublji trag na visinu oročenih depozita u bankarskim institucijama. |
