| Popis: |
U radu su istraživani facijesi gornjokrednih naslaga s područja Plitvičkih jezera koje su taložene u okolišima Jadranske karbonatne platforme (AdCP). Mikroskopskom analizom preparata opisani su karakteristični gornjokredni facijesi istraživanog područja. Gornjokredne naslage karbonatne platforme po prvi put su opisane kao neformalne litostratigrafske jedinice na otoku Braču (GUŠIĆ & JELASKA, 1990), stoga su istraživani i opisani mikrofacijesi korelirani s naslagama tj. litostratigrafskim formacijama otoka Brača. Starost istraživanih gornjokrednih naslaga Plitvičkih jezera određena je na temelju mikrofosilnog sadržaja, uglavnom bentičkih foraminifera i algi u plitkovodnim naslagama te pelagičkih mikrofosila u dubljevodnim naslagama, u stratigrafskom rasponu od starijeg cenomana do santona te upitno najstarijeg kampana. Peloidno-foraminiferski vekston i rudistni floutstone, starosti starijeg cenomana, ukazuju na taloženje u plitkim okolišima otvorene karbonatne platforme te su korelirani s litostratigrafskom formacijom Milna. Slijedi kalcisfersko-bioklastični vekston do pekston starosti najmlađeg cenomana−starijeg turona čiji fosilni sadržaj upućuje na produbljivanje okoliša taloženja, odnosno potapanje prostora AdCP što je korelirano s formacijom Sv. Duh opisanom na otoku Braču. Od mlađeg turona do santona, a moguće i najstarijeg kampana, ponovno se talože plitkomorske naslage što nam dokazuju prepoznati bioklastično-peloidni pekstoni, peloidno-taumatoporelski pekston te dekastronemsko-foraminiferski pekston i njihov fosilni sadržaj. Navedeni mikrofacijesi / facijesi karbonatnih naslaga korelirani su s formacijom Gornji Humac čije se taloženje odvijalo u plitkomorskim okolišima AdCP. |
