| Popis: |
Financijska kriza izazvana rastom tečaja švicarskog franka u odnosu na euro donijela je mnoštvo problema za pojedine, u pravilu tranzicijske zemlje i njihove građane koji su bili korisnici kredita vezanih uz tu valutu. Uslijed takvih okolnosti se kao jedan od osnovnih ekonomskih, financijskih, pravnih i društvenih problema koje je trebalo riješiti nametnuo problem pronalaženja adekvatnog djelotvornog mehanizma pravne zaštite potrošača korisnika financijskih usluga. Naime, neovisno o tome što su korisnici tih kredita zaključenjem ugovora preuzeli određene financijske obveze, dvojbeno je bilo je li zbog njihove nedovoljne informiranosti i navodno netransparentnih kriterija temeljem kojih su banke određivale promjenjivu kamatnu stopu bilo povrijeđeno načelo savjesnosti i poštenja. S procesnopravnog aspekta zanimljivo je istražiti je li se problem korisnika kredita u švicarskom franku rješavao u postupku individualne ili kolektivne pravne zaštite, kojim mehanizmima te kakvim su pravnim posljedicama rezultirali odabrani modeli u komparativnom smislu. Stoga će se u radu prikazati slučaj Švicarac u Hrvatskoj i pojedini aspekti tog problema u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Osim toga, preispitat će se djelotvornost tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u Hrvatskoj i dati neki prijedlozi za njezino poboljšanje de lege ferenda. |
