| Popis: |
Suočen s izazovima relativizacije svake konfesionalne vjere i njoj pripadajućega morala, kao pukih simbola jednog u sebi jedinstvenog religioznog čina, autor u ovom radu obrađuje temu "Sloboda i odgovornost kao temelj kršćanskoga ponašanja", tj. traži specifičnost kršćanskoga morala i na njemu temeljene tipično kršćanske odgovornosti. Da bi udovoljio postavljenoj zadaći, autor u prvom dijelu obrađuje najprije teološko određenje slobode, polazeći od njezina tri temeljna aspekta: antropološkog, teološko-kristološkog i soteriološko-eklezijalnog. S dobivenim pojmom slobode kao "oslobođene slobode", autor u drugom dijelu obrađuje problem tipično kršćanskoga djelovanja i određuje ga: 1. činjenicom da je za kršćanina "actus humanus" eshatološki simbol, 2. teologalnim utemeljenjem subjektivne (savjesti) i objektivne ćudoredne norme(zakona), kao i spoznajom da je za kršćanina i tražena stručnost u poslu teologalna kategorija. Razrađujući pak, u trećem dijelu, problem tipično kršćanskoga djelovanja u odgovornoj slobodi, tj. tipično kršćanski pojam odgovornosti, autor je okvirno određuje u klasičnim koordinatama: u odnosu prema Bogu, samom sebi i bližnjemu, s time da odgovornost prema sebi temelji na kategoriji ljudskog dostojanstva i realnoj mogućnosti vlastitoga cjelovitoga razvoja, a odgovornost prema bližnjemu okvirno vidi na trima područjima: vjersko-duhovnom, socijalno- političkom i ekološkom. Zaključak je ovoga rada da postoji tipično kršćanski moral, pa onda i tipično kršćanska odgovornost, ali da "kršćanska odgovornost" i "odgovornost kršćanâ" nije jedno te isto. Stoga nije isključeno da upravo nekršćanski "život kršćana" služi kao dokaz onima koji tvrde da kršćanstvo ni na području morala nije nešto posebno u odnosu prema drugim svjetonazorima i religijama. |
