| Přispěvatelé: |
Penezić, Zvjezdan, Slišković, Ana, Ćubela Adrorić, Vera, Gregov, Ljiljana, Nikolić, Matilda, Nekić, Marina, Ombla, Jelena, Šimunić, Ana, Tokić, Andrea |
| Popis: |
U ovom se radu razmatra uloga i međuodnos rizičnih i zaštitnih čimbenika u objašnjenju delinkvencije mladića i djevojaka. Istraživanja dosljedno pokazuju da su nepovoljne obiteljske prilike jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika delinkvencije, kao i to da je visoko samopoštovanje čimbenik koji mlade štiti od razvoja ovakvog ponašanja. Cilj rada bio je provjeriti kakav je doprinos nepovoljnih obiteljskih prilika i samopoštovanja u objašnjenju delinkvencije mladića i djevojaka. Dodatni cilj bio je ispitati ima li samopoštovanje ulogu moderatora u odnosu nepovoljnih obiteljskih prilika i delinkvencije. Podaci su prikupljeni tijekom 2012. godine na uzorku od 393 učenika zagrebačkih srednjih škola (186 mladića, 193 djevojke), u dobi između 15 i 17 godina. Podaci su obrađeni u Process macro programu za SPSS (Hayes, 2012), koji se temelji na bootstrapping metodi izračuna intervala pouzdanosti moderatorskog efekta. Rezultati su pokazali da nepovoljnije obiteljske prilike predviđaju izraženije delinkventno ponašanje mladića i djevojaka. Dodatno je utvrđeno da u uzorku djevojaka taj odnos ovisi i o razini njihova samopoštovanja: nepovoljnije obiteljske prilike predviđaju delinkventno ponašanje djevojaka s niskim i prosječnim samopoštovanjem ali ne i kod onih koje imaju visoko samopoštovanje. Dobiveni rezultati razmatraju se u okviru nekih modela međuodnosa rizičnih i zaštitnih čimbenika prilagodbe te ukazuju na važnost istovremenog proučavanja obiju vrsta čimbenika u kontekstu razvoja delinkventnog ponašanja. |
