| Popis: |
U veljači (ožujak po Gregorijanskom kalendaru) izbijaju spontani prosvjedi koji su se pretvorili u pravu revoluciju koja je srušila carski poredak u Rusiji. Bila je to Februarska revolucija. Nakon revolucije car je abdicirao, a na čelo države došla je Privremena vlada. Uslijedili su burni mjeseci u ruskoj povijesti, a nova vlast nije imala snage, a ni potpore širih slojeva, da riješi probleme ruskog stanovništva. Tada na scenu stupaju socijal-demokrati iz frakcije boljševika koji su pripremili ustanak, s ciljem rušenja Privremene vlade. Ustanak je izbio u studenom 1917., a prema ruskom Julijanskom kalendaru povijest ga je prozvala Okotabrskim ustankom ili revolucijom. Boljševici, na čijem je čelu bio Lenjin, srušili su Privremenu vladu i došli na čelo države. Njihov politički program sastojao se u tome da na vlasti mora biti najbrojniji sloj stanovništva, a to su radnici i seljaci. U to vrijeme Rusija je još bila sudionica Prvog svjetskog rata, sa svojom Istočnom frontom gdje se borila na strani Antante protiv Centralnih sila. Kako je trpjela teške gubitke nužan joj je bio izlazak iz rata. Boljševički politički program podrazumijevao je brz izlazak Rusije iz rata, šta su oni nakon dolaska na vlast i učinili, kada su u ožujku 1918. potpisali separatni mir s Njemačom. Tako je Rusija uz velike teritorijalne i druge ustupke u korist Centralnih sila izašla iz Prvog svjetskog rata. To je bilo vrijeme kada su se već oformile struje koje će se naći na suprotnoj strani od boljševičke. Tako je započeo građanski rat u Rusiji, kao najteži oblik rata, gdje ratuje svoj protiv svoga. Lenjin i boljševici na vlasti, imali su viziju samo jedne stranke na vlasti, te su ugnjetavali i gušili svaku drugu opoziciju. Naravno to je dovelo to nezadovoljstva i mržnje druge strane. Malo po malo počinjali su oružani sukobi, sada već deklariranih 'crvenih' boljševika i suprotne strane gdje su se našli svi protivnici boljševika ujedinjeni u 'bijelu' koaliciju. Za rat su bile potrebne vojske, te je tako s boljševičke strane ustrojena Crvena garda s Lavom Davidovičem Trockim kao osnivačem, i 'bijela' vojska sa suprotne strane koja je saveznika našla u Antanti. Uspostavljene su fronte i započeo je rat koji će trajati pune tri godine. Građanski rat se nadovezao na gotovo četiri godine godine svjetskog rata koje su već i prije iscrpile zemlju. Vodio se vrlo strastveno i nasilno, a pratile su ga oskudice u svemu. Od ratnoga materijala, do lijekova, odjeće i najvažnije hrane. Uslijedila je glad ruskog stanovništva, koje ća najviše pogoditi baš najbrojniji sloj, onaj seljaka i radnika. Rat se vodio u nemogućim uvjetima što zbog stalnih oskudica, a što zbog gladi i epidemija. |
