| Přispěvatelé: |
Knez, A., Jukić, M., Mesić, L., Klemar, B., Miletić, I., Pavletić Slobođan, M. |
| Popis: |
Turizam je hrvatska najperspektivnija djelatnost, već desetljećima u fazi naglašene ekspanzije. Karakterizira ga skup odnosa i pojava koji se neizostavno odražavaju u prostoru i snažno utječu na (pre)oblikovanje krajobraza. Danas, u vrijeme sve veće kolektivne svijesti o važnosti održivog razvoja, zaštite resursa, baštine, bioraznolikosti i lokalnih ekosustava, utjecaji turističkog razvoja postaju izazov i sve aktualnija tema stručnih diskusija, kao izvrstan praktični primjer definicije krajobraza – područja koje je rezultat međudjelovanja ljudskih i prirodnih čimbenika. Vrlo često se turizam i transformacije krajobraza pod njegovim utjecajem spominju u negativnom kontekstu. Nerijetko je realnost upravo takva. No, moraju li baš uvijek razvojni i zaštitni interesi biti suprotstavljeni? Nije li moguće pomiriti gospodarski razvoj i kvalitete krajobraza? Nije li upravo lijep i funkcionalan krajobraz u interesu turizma? Promišljajući o zahtjevima i učincima turizma, nametnula se hipoteza kako bi bilo poželjno, čak i vrlo moguće, aktivirati turizam u funkciji očuvanja i unaprjeđenja krajobraza. Jer, turistička destinacija je time atraktivnija, što je njezina scenografija ljepša i jedinstvenija-autohtonija, a prostor prilagođen potrebama i željama korisnika. U petogodišnjem projektu koji je obuhvaćao formaliziranje zelene infrastrukture malenog primorskog i izrazito turistički orijentiranog grada Crikvenice, posebna pažnja je posvećena upravo problemima, potrebama i mogućnostima urbanog krajobraza koji proizlaze iz prisutnosti i ekspanzije turističke djelatnosti u prostoru. Ovim radom su predstavljeni zatečeni problemi ali i mogući pozitivni učinci turizma na urbani krajobraz Crikvenice. Kao najizraženije zatečene probleme, izravno ili neposredno uzrokovane razvojem turizma, koji se snažno odražavaju nafunkcionalne i estetske kvalitete urbanog krajobraza, izdvajamo pritisak gradnje apartmanizacju i betonizciju obale, infrastrukturne probleme u organizaciji prometa i opskrbe, sezonalna polarizacija pritisaka na okoliš, posebno u domeni komunalne higijene te raznovrsne degradacije javnih i zelenih površina. Budući da je u fokusu istraživanja bila zelena infrastruktura grada, prisutni i mogući pozitivni učinci turizma kanalizirani su u toj domeni. Smisao djelovanja krajobraznih arhitekata trebao bi biti stvaranje prostora za ljude – ugodnih, primjerenih i oku ugodnih prostora koji će biti korišteni i funkcionalni. Polazeći od toga zauzeli smo stav da u turističkoj urbanoj sredini javne i zelene površine moraju biti prilagođene potrebama i standardima suvremenog doba. Kao najvažnije pozitivne učinke turizma na zelenu infrastrukturu grada izdvajamo signale koje korisnici ostavljaju u prostoru, koje smo prepoznali, uvažili i, uz ostale alate strateškog planiranja, krajobrazno-ekoloških i strukturnih analiza, ugradili u smjernice za (pre)oblikovanje zelene infrastrukture grada. Najvažnijim pozitivnim učincima turizma na zelenu infrastrukturu grada Crikvenice u recentnom razdoblju izdvajamo poticaje i smjernice na temelju kojih su formirane nove obalne šetnice, podizanje novih tematskih drvoreda, (pre)oblikovanje gradskih trgova, osmišljavanje posve novih gradskih plaža, stvaranje redizajniranih novih urbanih scenografija, pažljivije probran floristički sastav s ciljem ostvarivanja samoodrživosti i očuvanja bioraznolikosti, promjena svijesti o ulozi gradskih perivoja…Praktičnim radom, interdisciplinarnom suradnjom i međusobnim uvažavanjem, grad Crikvenica polako počinje pozitivnu krajobraznu transformaciju, u velikoj mjeri uvjetovanu i usmjerenu upravo razvojem turizma. Zadovoljstvo je svjedočiti procesu u prostoru, koji je od disonanci i konflikata počeo graditi. |
