| Popis: |
Učinci pandemije bolesti COVID-19 zabilježeni su u svim segmentima društva pa tako i u obrazovnim sustavima. No nisu samo promjene u organizaciji nastave ostavile traga na dionike obrazovnog sustava (poglavito na učenike i nastavnike) već se tu mogu razmatrati učinci obiteljskog habitusa na različite mogućnosti nošenja s pandemijom. U kontekstu Bourdieove teorije kulturne i socijalne reprodukcije u radu se postavlja hipoteza da su učenici nižeg socioekonomskog statusa i lošijeg kulturnog kapitala u većoj mjeri osjetili negativne učinke pandemije COVID-19. Istraživanje je metodom ankete provedeno 2021. na nacionalno reprezentativnom uzorku učenika završnih razreda u 80 srednjih škola (N = 8631) u okviru projekta Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti COVID-19 na sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Ukupni učinak pandemije COVID-19 na život učenika kao i neki njegovi posebni aspekti analiziraju se kao zavisne varijable u nizu regresijskih modela kojima se ispituje povezanost različitih indikatora socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala učenika s procjenom pozitivnih i negativnih utjecaja. Uz navedeno, analizira se i učinak promjena uvedenih u škole te mogućnosti pohađanja tečajeva i instrukcija na doživljaj utjecaja pandemije. Rezultati pokazuju da 58 % učenika završnih razreda procjenjuje izrazito negativan ili negativan utjecaj pandemije na njihov život. U većim se udjelima ovaj negativan učinak povezuje s psihičkim zdravljem, bavljenjem izvanškolskim aktivnostima i hobijima te bavljenjem tjelesnim aktivnostima i sportom. Regresijskom analizom utvrđeno je da djevojke, učenici koji imaju manje braće/ sestara, iz kućanstava s većim brojem knjiga i čije su majke višeg obrazovnog statusa procjenjuju učinke pandemije negativnijim. S druge strane, učenici koji procjenjuju da su promjene u školi zbog pandemije bile pozitivne, procjenjuju također i učinke pandemije pozitivnijima. Dobiveni se rezultati o promjenama uvedenim u školsko okružje uspoređuju između učenika višeg i nižeg kulturnog kapitala, a rezultati se interpretiraju u okviru teorije kulturne i socijalne reprodukcije. |
