| Popis: |
U uvodnom dijelu članka autori naglašavaju da se moderna keynesijanska škola, nakon drugog svjetskog rata, razvijala u tri pravca, poznata pod imenima: a) neoklasični keynesijanizam, b) nova keynesijanska ekonomija i c) post-keynesijanska ekonomija. Autori razmatraju detalje samo post-keynesijanske ekonomije i njene teorije, politike i analize financijskih tržišta. U drugom dijelu članka autori prezentiraju metodologiju i ideologiju post-keynesijanske teorije. Moderni i utjecajni post-keynesijanski teoretičari (P. Davidson, S. Weintraub, H. Minsky, J. Kregel, A. Eichner, F. Arestis, M. Sawyer i drugi) žele nastaviti keynesijansku revoluciju u ekonomskoj teoriji. U odnosu na neoklasičnu školu oni nude alternativne teorije, analize i politike. U tom kontekstu, autori smatraju da hrvatska Vlada može i treba koristiti post-keynesijansku politiku u procesu hrvatskog pridruživanja Europskoj uniji, t.j. u procesu stimulacije ekonomskog rasta i smanjivanja zaostanka između Hrvatske i razvijenih zemalja Europske unije. U trećem i najopširnijem dijelu članka autori objašnjavaju post-keynesijanske teorije i analize novčanih tržišta i tržišta kapitala. Status ovih financijskih tržišta značajno utječe na realni sektor ekonomije, naročito na zaposlenost i ekonomski rast. U četvrtom dijelu autori razmatraju moguće upotrebe post-keynesijanske teorije i politike u Hrvatskoj, s ciljem regulacije financijskih tržišta, stimulacije ekonomskog rasta i pridruživanja Europskoj uniji. Na kraju zaključuju da se post-keynesijanske analize i politike interesantne kao alternativa neoklasičnoj školi. Posebno su interesantne političkim strankama i vladama u zemljama u tranziciji koje traže socijalni konsenzus između rada i kapitala. Na kraju članka, autori naglašavaju da u Hrvatskoj postoji realna potreba i potencijal za upotrebu post-keynesijanske politike. Nakon toga oni daju kratko pojašnjenje slijedećeg pitanja: zašto bi Hrvatska narodna banka i Vlada (u procesu Hrvatskog pridruživanja Europskoj uniji) trebali odbaciti (danas dominantnu) monetarističku politiku te prihvatiti post-keynesijansku. |
