| Popis: |
Priobalna područja hrvatskih zemalja stoljećima su se oslanjala na more i pomorstvo kao izvor gospodarskih, političkih i društvenih veza. Razvoj brodarstva i plovidbe bio je prirodni proces života uz more koje je zahtijevalo brojne prilagodbe i kompromise uslijed političkih okolnosti i učestalih promjena. Spletom političkih i gospodarskih čimbenika od sredine 19. st., pa do 1870-ih godina jedrenjačko brodarstvo je doživjelo svoje konjunkturne godine, što se posredno odrazilo na prihodovni, politički i društveni status vlasnika takvih brodova. Tih godina, jedrenjaci sa istočne obale Jadrana sa svojim pomorcima prisutni su na svim svjetskim morima vršeći transportnu i trgovačku djelatnost. U 19. st. pored političkih, javljaju se i industrijsko-tehnološke okolnosti koje utječu na dotadašnje jedrenjačko brodarstvo istočne obale Jadrana. Izumom parnog stroja i praktičnom primjenom parobroda kao novog pomorskog transportnog sredstva potiskuje se u drugi plan jedrenjaštvo. Istovremeno s vrhuncem poduzetničkih aktivnosti u jedrenjačkoj plovidbi, jača i parobrodarstvo koje, polagano, ali nezaustavljivo zauzima ulogu jedrenjaštva. U okolnostima kada država subvencionira samo jednu tvrtku (Austrijski Lloyd), mali poduzetnici navikli na jedrenjačku plovidbu nisu u mogućnosti prilagoditi se novonastalim okolnostima. Vrhunac konjunkture naznačuje početak krize i potpuni slom poduzetničke jedrenjačke djelatnosti na istočnoj obali Jadrana i svim ostalim prostorima gdje se osjećala prisutnost takvih aktivnosti. Uslijed takvih okolnosti osjećaju se posljedice sloma i neuspješnosti prilagodbe na novo transportno sredstvo. U izlaganju se pokušava odgovoriti na pitanja zašto se većina poduzetnika nije uspjela prilagoditi novim okolnostima i kako su se te okolnosti odrazile na gospodarski i društveni status poduzetnika i njihovih obitelji koji su za jedrenjačke konjunkture postigli zavidan imutak i društveni status. |
