| Popis: |
Uvod: U svijetu, pedeset milijuna odraslih i dvadeset milijuna djece treba palijativnu skrb, a predviđa se da će taj broj porasti u narednom razdoblju. Medicinske sestre u kontinuiranom su kontaktu s pacijentima i njihovim obiteljima, osobito u okolnostima teške neizlječive bolesti. Složenost pacijentova stanja, težina neizlječive bolesti, blizina kraja života i nabijenost emocijama doprinosi višem profesionalnom stresu medicinskih sestara. Cilj ove presječne studije bio je istražiti povezanost pružanja palijativne zdravstvene njege i profesionalnog stresa medicinskih sestara. Metode: Istraživanje je obuhvatilo medicinske sestre koje pružaju palijativnu zdravstvenu njegu i medicinske sestre koje to ne čine. Podatci su prikupljeni on-line upitnikom za mjerenje profesionalnog stresa medicinskih sestara, anksioznosti, depresivnosti, otpornosti na stres, samopoštovanja i pospanosti. Višestruka linearna regresija korištena je za procjenu povezanosti među varijablama. Rezultati: Palijativna zdravstvena njega bila je povezana sa profesionalnim stresom, percepcijom blizine smrti i pospanošću. Medicinske sestre koje pružaju palijativnu zdravstvenu njegu istaknule su nedostatak podrške, što je bilo povezano s radnim opterećenjem. Blizina skore smrti i umiranje pridonijeli su radnom opterećenju i osjećaju neizvjesnosti. Profesionalni stres doprinosio je višoj razini depresivnosti i anksioznosti, i obrnuto. Zaključak: Povezanost između pružanja palijativne zdravstvene njege i profesionalnog stresa može imati negativne zdravstvene posljedice po fizičko i mentalno zdravlje medicinskih sestara. Ublažavanje profesionalnog stresa i razvijanje sustava podrške ključni su u očuvanju zdravlja medicinskih sestra koje pružaju palijativnu skrb, ali i u svim područjima djelovanja medicinskih sestara. |
